Author: Anđela Stojanović

Pokrivena čaršija, Glavna čaršija, ulica Pobede i Maršala Tita, Obrenovićeva ulica… Vekovima vodeća trgovačka ulica, a danas seomiljeno mesto i Nišlija i posetlaca, glavna pešačka zona i duša grada Niša. Nastanak glavne ulice u Nišu počeo je u doba Osmanlija kada je i urbani deo grada prenet s desne na levu obalu Nišave. Razvojem grada u prvoj polovini 18. veka, širenjem i stvaranjem novih niških mahala, iz pravca nišavskog mosta postepeno se formirala “Pokrivena čaršija”. Ulicu su pokrivale isturene nastrešnice prodavnica pa odatle i ovaj neobičan naziv. Posle drugog svetskog rata u čast pobede u ratu ulica menja naziv u…

pročitaj više...

Generacije su odrasle u Engleskom domu u niškoj Jagodin-mali, a malo ko zna da je ova zgrada pre 94 godine napravljena novcem britanskog fonda kao Dom za decu bez roditelja. Dom se nalazi u severnom delu grada, sa desne strane Nišave na prostoru takozvane Jagodin-male, na imanju Crkve Svetog Pantelejmona, koja je ustupila deo svog poseda Britankama u ulici nazvanoj Lejdi Pedžet. Ovaj naziv je zadržan sve do Drugog svetskog rata, kada je ulica promenjena u Kosovke devojke. Osnivanje fonda koji je brinuo o školovanju srpske dece u Londonu pokrenula je 1914. Engleskinja Karington Vajld. Pre nego što će ovaj…

pročitaj više...

Već nedeljama se, posle skoro pola veka, rasčišćava, kažu Nišlije – istorija Niša, a radnici i mašine s poteškoćama su stigli do mnogih grobova u kojima počivaju najpoznatije Nišlije 19. i 20. veka, a koje je “progutala” vegetacija. To je, tvrde meštani Palilule, pokazatelj stanja u kojem se ovaj deo Niša decenijama nalazi. Nastalo još u doba Turaka, sa najstarijim spomenikom s početka 19. veka, ali bez preciznih informacija o tačnom vremenu, veliki kulturni i istorijski značaj niškog Starog groblja oslikavaju upravo spomenici onih koji u njemu počivaju i čine ga pravim muzejom na otvorenom. U njemu su sahranjene mnoge…

pročitaj više...

Gotovo svaki Nišlija zna za zaštitni znak Niša, simbol grada – Niška tvrđavu, kao i da su dobro očuvane bedeme, na ostacima antičkog i srednjovekovnog utvrđenja, izgradili Turci početkom osamnaestog veka. Većina Nišlija takođe zna i kakve sve znamenitosti, spomenike i legendarne priče kriju zidovi ovog zdanja. Malo ko pak zna šta se krije u rastinju i zapuštenim delovima najpoznatijeg Niškog spomenika. Lice tvrđave, i jedan od njenih najpoznatijih delova je Stambol kapija. Ime nosi po verovanju da je u vreme Osmanlija podrum ispod kapije vodio u pravcu Istambula. Staza dalje vodi pored hamama, pa sve do Beogradske kapije…. pored rimskih…

pročitaj više...

“U 11. I 12 veku po izveštaju krstaških putopisaca Niš beše naseljen, lep I vrlo bogat grad. U 17. Veku Niš beše velika varoš i kadiluk. Glavni deo stanovništva behu Srbi a bilo je i mnogo turaka i cincara. Turci su mnogo cenili Niš i zvali ga čistim Srebrom. I u početku ovog veka Niš beše znamenit grad. ” Ovako je Niš opisan u Beogradskim opštinskim novinama iz 1900. Godine. Oduvek su istoričari, geografi, putopisci i književnici ovaj grad nazivali kapijom Istoka i Zapada. Rođenjem cara Konstantina u Nišu, zaštitnika hrišćanstva i velikog državnika i ratnika,u drugoj polovini III veka, grad…

pročitaj više...

Na svakoj razglednici ili fotografiji centra grada zasigurno će se u nekom uglu ušunjati hotel Ambasador, jedan od glavnih obeležja grada Niša. Prvobitno je ovaj hotel nosio ime “Orient”, a sagrađen je 1899. kao višespratnica u samom centru grada. U to vreme to je bi jedini hotel u gradu, ostala mesta su bila samo prenoćišta. Srušen je 1960. sa idejom da se na njegovom mestu sazida, megalomanski zamišljen, Dom sindikata. Zbog nedostatka sredstava za završetak Doma sindikata, kako je vreme prolazilo, a započeti objekat predstavljao ruglo grada, javila se ideja o izgradnji hotela. Tako je doneta odluka, da se deo…

pročitaj više...

Teško bi bilo ukratko objasniti strancu, koji ne poznaje naše ljude, šta je to kafana i šta je ona značila našem društvu. A značila je mnogo, od kulture, preko nauke, do politike. Bile su i svojevrsni gradski orijentiri. Iako postoji podatak da je prva kafana u Evropi otvorena u Beogradu davne 1522. godine, neskromno ćemo kafanski užitak pripisati gradu meraka i kariranih stoljnjaka na obali Nišave. U kafanama, tako srdačno i jednostavno za stolom, uz meze i pokoju čašicu rakije ili vina, stvarane su mnoge kulturne ustanove Niša. I danas se stare Nišlije orijentišu prema, sada već nepostojećim kafanama, kao…

pročitaj više...

Učitelj Tasa bio je najpoznatiji prosvetni radnik u Nišu u 19. veku. Rođen je u Nišu 1824. godine. Upamćen je i po tome što je, uprkos tadašnjim zabranama knjiga na srpskom jeziku, 1858. godine priredio udžbenik „Presad mudrosti“,  koji je u nastavi služio kao čitanka. Štampan je u Beogradu u tiražu od dve hiljade primeraka, i smatra se prvom štampanom knjigom jednog Nišlije. Iz jedne skromne i radne porodice, Atanasije Petrović kao dečak bio je, kako se to onda govorilo, na naukama, kod jednog od niških sveštenika. Zatim je završio produžnu školu kod učitelja Spiridona Jovanovića, i kasnije, zahvaljujući uspehu…

pročitaj više...

Ukoliko se takse niškog aerodorma promene, sa tri na šest evra, kako se u javnosti spekulisalo, kompanije Rayanair i Wizz air otići će iz Niša, tvrdi vazduhoplovni analitičar i kolumnista portala Tango six Alen Šćurić. Ako se to desi, kaže on, Grad Niš platiće sankcije jer ima ugovornu obavezu do 2022. godine. „Ako to znači 6 eura bez subvencija sa strane, to znači automatski prekid svih tih linija. Vjerujte mi, Rayanair je kompanija koja, kad joj promenite uvjete koje ima u ugovoru, spakira kofere i odlazi. Budite sigurni da je u ugovoru koji važi do 2022. sankcija i da će…

pročitaj više...

O tome koliko je važna i jaka veza između antičkog i savremenog Niša i bugarske prestonice, posetioci Nacionalnog arheološkog muzeja u Sofiji mogli su da čuju i vide na izložbi Antički Naisus koja je otvorena 17. aprila. Otvaranju izložbe prethodilo je predavnje arheologa i istoričara i višeg naučnog saradnika Balkanološkog instituta SANU Vladimira Petrovića o antičkom Naisusu i njegovoj vekovnoj povezanosti sa Serdikom – današnjom Sofijom. Izložbu u centralnom delu muzeja pratio je i dokumentarni film „Niš, vekovno komunikacijsko čvorište Balkana“, snimljen u produkciji niškog Medium tima, a posetioci glavnog grada Bugarske u ovom svojevrsnom istorijsko-arheološkom vremeplovu mogu uživati do 14. maja. Produkciju…

pročitaj više...