Sar te bajrarolpe gendo taro rromane ćhave ko sikavne, jek tano taro em bare problemija kolenca o amalipe thaj o rromano minoriteti marol pe but bersha. Sebepi taro odova e edukacija taro Rroma ki Srbija jek taro shtar oblastija kola tane ulavdeki angluni Dekada e rromengi koja agorisajlji 2015.bersheste. Thaj ki dujto Dekada, koja startuindja avere bersheste, edukacija ćhidjape sar prioriteti.
Djandle manusha tane ko jek lafi te prekalo afirmativno akcije basho ramosardipe ko mashkarune sikavne thaj prekalo azhutipe taro pedagosho asistentija gelo pe hari po anglal. Shtar oftobershenge sikavne ko Nishi kote isi embaro gendo taro rromane ćhave- Vuk Karadjich, Radoje Domanovich, Kralj Petar i thaj Sreten Mladenovich Mika – isi olen obavezno pripremno anglosikavno sikljovipe. E ćhavencar kerena buti pedagoshko asistentija, kola ko starto kerdje buti samo rromane ćhavencar thaj akharenajpe rromane asistentija taro vaspitachija.
Ajsha Alich kerol buti sar pedagoshko asistentkinja ki fundoni sikavni „Vuk Karadjich“ 15 bersh. 97% taro sikavutne tane Rroma. Basho sa akala bersha kobor krol buri, e Ajsha olencar sine savena sudbine kola but droma kerdje ola te ovol tuzhno, numa sine vakti kana o ćhave ćviven ola hem te hasal.
„Kana aljum akaja sikavni, maj anglal startuindjum te kerav buti ki pripremno anglo sikavni grupa. Me djandjum kaj, kana ka nakhav tari mahala, soske me da odothe djivdinav, ka arakhav ćhave kova tano bukvalni ki kanta basho gunoja. Mlo em baro suksesi tano so odova ćhavo agorisarda mashkaruni sikavni“, phenola i Ajsha, kola „ple ćhavencar“ tari sikavni aćhola ko kontakt, dikhol dso keren thaj podikerol kana ramosaren mashkaruni sikavni.
Numa, i buti ki edukacija mashkari rromani populacija mangola panda but buti. Premalo phenipa taro Statistikano bershesko lili ko Nishi djivdinena 6.996 manusha kola tane taro rromano minoriteti, a premalo phenipa taro rromane organizacije taro civilno amalipe, akava gendo tano taro 15 dji ko 30 milje. Taro odova, ekvash taro rromano manushikanipe ko Nishi kerena terne dji ko 25 bersh.
„Ako dikhaja kaj amaro manushikanipe kovakerola po baro gendo dosta phuro, a kaj o rromano manushikanipe terno, amen valjani pi olende te rachunina thaj te ćhiva olen ko amalipe, te sarijenge amenge ovol o avutnipa po shukar. Odoleske importantno te e rromane ćhavencar ko sikljovipe kerol pe buti taro tikne bersha“, phenola Tamara Simonovich tari Grupa basho ćhave thaj terne „Indigo“ koja rromane ćhavencar kerol buti taro 2014 bersh.
Premalo phenpa tari Sikavni uprava ko Nishi, sa 119 rromane ćhave kola agorisardje fundoni sikavni akale bersheste ramosardje mashkarune sikavne, taro olende 44 gelo ki „Tehnikani sikavni 12. februar“.
„Me mangava te kerav baripe chachipaja kaj tari amari sikavni sa o ćhave ramosaren mashkarune sikavne. O ćhave tane odola kola pherena mlo djivdipe. Khanchi na pherol mlo mangipa, kobor on kana agorisaren fundoni sikavni thaj djana ki mashkaruni. Numa kana agorisaren oftoto klasa, anan amange lil te akharen amen thaj phenena: Akharaja tumen te aven ko amar amalikani rat. Me ko svako bersh rovava“ phenol amenge i Ajsha.
Dji kaj basho rromane dada thaj daja thaj ćhave anglal i sikavni dićholaj „bauk“, avdive ćhave kola agorisaren o sikavne tano but po baro. Shaj akava te ovol em baroo sebepi basho okola kola keren buti basho sikljovipe e rromengo. Ako da odova lungo procesi, mangipe sebepi taro suksesi taro jek sikavno ovol suksesi tari sarijende.
Prevod: Turkijan Redžepi