Donald Tramp nema kredibilitet, on je biznismen i šoumen, a Hilari Klinton nema poverenje građana Amerike, rekao je američki profesor istorije Dejvid Goldfild. Prema njegovim rečima, ova dva kandidata, jesu najmanje omiljeni predsednički kandidati u istoriji izbora ove zemlje.
Profesor Goldfild je u Media i reform centru održao predavanje o istoriji američkih izbora i ulozi medija u političkim kampanjama i podelio sa Nišlijama brojne zanimljive informacije o izborima u SAD.
Najzanimljiviji deo ovogodišnjih izbora je svakako snažna polarizacija i medija i biračkog tela. Ovo je nesvakidašnja politička kampanja, naročito što jedan od kandidata, Donald Tramp, nije kvalifikovan, niti sposoban da bude predsednik SAD-a, dodaje Goldfild.
Za koga da glasam i da li uopšte da glasam?
Profesor Dejvid Goldfild ističe da građani Amerike ne vole ni jednog ni drugog kandidata i veruje da će izlaznost na ove izbore biti najmanja do sada. Hilari Klinton će po svemu sudeći biti prva predsednica Amerike, ne zato što je građani više vole, već zato što nije Donald Tramp, prognozirao je prof. Goldfild.
Mlađi Amerikanci i žene uglavnom daju svoj glas Hilari Klinton.
Ako biste nekog od mojih studenata pitali da li bi glasali za socijaliste verovatno bi odgovorili: “Da zašto da ne”, što je pre 30, 40 godina bilo nezamislivo. Oni traže kvalitetan život, koji nemaju sa postojećim sistemom. Hoću da kažem da je mladima potpuno nevažno da li će glasati za socijalizam ili kapitalizam, oni traže promenu, a Donald Tramp, kao nesvakidašnji politički kandidat može biti ta promena. Međutim, mladi su otvoreni i za druge kulture i religije, odnosno za sve ono protiv čega se Tramp zalaže. Stoga im ne ostaje ništa drugo nego da svoj glas daju demokratama.
Kao najveći problem koji Hilari Klinton ima, izdvaja nepoverenje građana Amerike. Prvo je bila za rat u Iraku, zatim je bila protivnica tog rata. Njena mišljenja vezana za neke važne događaje konstantno se menjaju. Zato ni ja danas ne mogu da znam kako će izgledati njeno predsedovanje, kad je toliko puta menjala stavove.
Da li su mediji stvorili Trampa?
Medijska pokrivenost Trampovih nastupa znatno je veća od nastupa Hilari Klinton, međutim njegova popularnost u odnosu na nju dramatično opada. Od 17 republikanskih kandidata on je najupečatljiviji i najneobičniji. Kada „čovek ujede psa“- to je priča za razliku od „pas je ujeo čoveka“. Iz aspekta medija- Tramp je ta priča, objašnjava prof. Goldfild.
Amerikanci izlaze na izbore da daju svoj glas predsedniku, ali o pobedniku ne odlučuju samo glasovi građana. Predsednički izbori koriste i takozvani Elektorski koledž. Da bi osvojio izbore, jedan kandidat mora da osvoji i većinu izbornih glasova, odnosno 270 glasova. Hilari Klinton za sada ima 211 elektorskih glasova, dok Donald Tramp ima 97. Hilari trenutno ima više glasova od Trampa, ali me ne bi čudilo da Tramp pokuša da je na bilo koji način pretekne, kaže prof. Goldfild.
Foto: Printscreen prezentacije prof. Dejvida Goldfilda
Autorke: Anđela Stojanović, Marta Savić