Edukacija i informisanje javnosti o dečijim pravima, ali i veće učešće dece u procesima odlučivanja koji se njih tiču, pravi je put za rešavanje problema nepoštovanja dečijih prava u Srbiji, zaključeno je na gradskom forumu „Dečija prava u priči i praksi“. Olgica Beba Bajić iz Otvorenog kluba smatra da deca često ne znaju koja prava imaju i koja su im prava ugrožena.
„Kad pitate decu da li ostvaruju svoje pravo na participaciju, oni kažu: da, kroz učeničke parlamente. Kad ih pitate šta rade u okviru parlamenta, oni kažu: pa pitaju nas za ekskurziju, donosimo program rada i tako… Da li je to participacija ako njima odrasli kažu: e, sad dođite na taj i taj sastanak, sedite tu, oni odsede, odu kući i to je participacija?! Ne, to nije participacija. Ne može neko da učestvuje u donošenju neke odluke, diskusiji, u bilo čemu ako nema neke osnovne informacije. I zato je i bitno ustvari informisati decu o njihovim pravima“, kaže ona.
Otvoreni klub je zbog toga, sa još sedam partnerskih organizacija, tokom osamnaest meseci, edukovao decu o njihovim pravima, na koji način da ih zaštite, kome treba da se obrate, a pokrenuli su i pitanje ratifikacije trećeg Opcionog protokola o komunikacijskim procedurama/žalbenom postupku uz Konvenciju o pravima deteta.
Protokolom do bolje zaštite dečijih prava
Srbija je ovaj dokument usvojila još 2012, a njegovom ratifikacijom se deci omogućava da, ukoliko u svojoj državi ne mogu da ostvare svoja prava, to urade na međunarodnom nivou, pred Komitetom za prava deteta UN. Ovim dokumentom naša država ispunjava i obaveze iz Akcionog plana za primenu Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije za period 2014-2018. u okviru Poglavlja 23 za pridruživanje EU. Na forumu „Dečija prava u priči i praksi“ pročitane su i preporuke o značaju ratifikacije Protokola. Neke od preporuka dala su i deca.
„Kada smo pitali decu, šta oni misle o tome zašto je važna ratifikacija ovog Protokola, jedna od njihovih preporuka je bila da je potrebno raditi na širenju informacija o njegovom postojanju, posebno kod dece i mladih. Mi smo ispoštovali tu preporuku dece kada smo kreirali projekat i kroz radionice kroz koje su oni prošli, pored toga što su učili o dečijim pravima i Konvenciji o pravima deteta, veliki fokus je bio na Trećem opcionom protokolu“, kaže Jovana Čanji Aranđelović iz Otvorenog kluba.
Srbija je Konvenciju o pravima deteta UN-a usvojila 1990. godine. „Samim tim što je naša država potpisala Koncenciju o pravima deteta, ona se obavezala da informiše decu i sve građane o samoj konvenciji i o tome šta ona znači, koja sve prava ona sadrži. Pozivajući se na tu obavezu kreirali smo različite programe sa institucijama i školama u Knjaževcu, a to rade i naše partnerske organizacije. Bitno je da deca budu informisana o svojim pravima, da bi oni mogli da prepoznaju da li je neko njihovo pravo ostvareno ili ne. Obrazovni sistem je taj kroz koji bi trebalo da se uči o tome, a smatramo da je i neformalno obrazovanje odličan način da deca budu upoznata sa svojim pravima i da to što znaju i rade mogu dalje da prenose ostalim građanima“, kaže Ana Jovanović iz Centra za kreativni razvoj iz Knjaževca.
Ono u čemu su svi učesnici foruma saglasni je da se samo zajedničkim radom i udruživanjem može doći do cilja koji glasi – država što pre treba da ratifikuje Opcioni protokol uz Konvenciju o pravima deteta.