„Plakat je odavno zauzeo svoje mesto u galerijama i muzejima. On se prilagođava, trpi promene i odražava nove trendove u dizajnu i umetnosti, ali prati i nove tehnološke promene prema softverskim mogućnostima koje su na raspolaganju“, kaže za naš portal master grafičkog dizajna Ivan Mišić.
Naš sagovornik dobitnik je desetina domaćih i međunarodnih nagrada, među kojima su četiri Sterijine nagrade za idejni projekat plakata, treće mesta na 16. Međunarodnom bijenalu pozorišnog plaata u poljskom gradu Žešovu i nagradu za najbolji advertajzing plakat na Svetskom bijenalu u Peruu. Nakon preko četrdeset samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu, posetioci niške Noći muzeja imaće prilike da vide Mišićeve plakate u Književno-memorijalnoj galeriji Sremac/Miljković.
Animirani plakati i kratke video forme danas su svojevrsni naslednici plakata koje znamo od Anrija de Tuluz-Lotreka, dadaista i čuvenih plakata za filmove i koncerte. Suštinski, kaže Mišić, ništa se nije promenilo – sve te forme postoje kako bi se na najjednostavniji način pružila informacija, pa tako i sam plakat će uvek biti aktuelan. Samo u nekom savremenijem obliku.
Naš sagovornik navodi da je plakat prošao put od čiste reklamne i propagandne funkcije do današnje svojevrsne umetničke forme koji se izuzetno ceni u kulturnim i umetničkim krugovima. Naravno, savremena tehnologija i novi grafički softveri omogućili su dizajnerima da pronađu nove mogućnosti.
„Plakat sve više postaje apstraktna forma koja trpi eksperimente i različite intervencije, moglo bi se uprosćeno reći da ono što je za slikara platno za dizajnera je plakat“, navodi Mišić.
Međutim, jedno se nije promenilo – plakat još uvek pruža mogućnost da se na umetnički način prikažu neka druga umetnička dela kao što su film, pozorište ili književnost. Ove plakate prikazaće u Noći muzeja.
Dela za koje je radio plakate birao je zbog velike slobode i širine u izrazu koje su mu prižale, a teme je izabrao po sopstvenom senzibilitetu.
„Plakati na temu Gavran Edgara Alana Poa smišljeni su pre petnaest godina, tako da sam dosta dugo želeo da napravim artwork na tu temu. Mislim da su dela kojima sam se bavio vanvremenska i da će biti aktuelna i za sto, dvesta godina. Mogu reći da su nekako te teme našle mene kao sto su našle i pisce ovih dela“, zaključuje Mišić.
O ostalim dešavanjima ovogodišnje Noći muzeja u Nišu, pogledajte ovde.