• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Pres konferencija “Niš u dubokoj krizi”
  • “Zeleno svetlo” za građansku neposlušnost – advokati o tome da li policija sme da tuče građane i kako pobediti strah
  • Šta vidimo nakon Vidovdana: Vlast pozive na dijalog i izbore zamenila policijskim pendrekom
  • U ogledalu Srbija i Gruzija – pendrek kao refleks
  • Novinari i novinarke sa juga od sada mogu da prijave kršenja svojih prava na našem sajtu
  • Počinje “besplatan” prevoz u Nišu – građane/ke će možda koštati i više nego karte, upitno do kada će trajati
  • Novi medijski zakoni usvojeni, ali REM-a još nema: Niški profesori o tome šta građani/ke mogu da očekuju od “medijske reforme”?
  • Istražujemo: Šta mislite o platnom jazu i preduzetništvu žena u Srbiji?
  • Režimski novinari se i zvanično udružili: Na zaštitu profesije pozivaju oni koji je godinama urušavaju
  • Novinari/ke pod pritiskom: Budi deo istraživanja o tome koliko su medijski radnici/ce na jugu bezbedni/e?
Home»Aktuelno»Apoteoza muzike Petra Iljiča Čajkovskog

Apoteoza muzike Petra Iljiča Čajkovskog

Nataša TasićBy Nataša Tasić18/05/2018No Comments
foto: pexels.com/pixabay

Kritika koncerta „Magija Čajkovskog“:
Niški simfonijski orkestar,
dirigent Svilen Simonov; violinista Jovan Bogosavljević;
Niš, 17. Maj 2018.

Petar Iljič Čajkovski poznat je kao nekrunisani car ruske muzike, selebriti 19. veka i predmet gnusnih kontroverzi u 20. veku. Pitanja seksualnosti i uzroka smrti za mnoge su bili i još uvek su pikanterija kroz koju se čita muzika ovog velikana. Srećom, čini se da ni publika, niti izvođači na jučerašnjem koncertu „Magija Čajkovskog“ nisu marili za trivije.

U prvom delu nastupa (Koncert za violinu D-dur, op. 35) na sceni smo posmatrali intimnu muzičku interakciju violiniste Jovana Bogosavljevića i dirigenta Svilena Simonova. Njihova topla, otvorena i krajnje neposredna komunikacija iznedrila je izuzetnu interpretativnu lakoću i sigurnost orkestra. Sve promene karaktera, dinamike, tempa i fakture unutar dela zvučale su spontano i uigrano. I sama publika, kao svedok te nesputane energetske razmene, bila je uvučena u izvođački proces i rešena da aplauzom izrazi oduševljenje nakon izvođenja prvog stava. Ipak, dirigent se opredelio za tradicionalni pristup u kome je pravilo da nema tapšanja između stavova, tako da je namera posetilaca ostala nerealizovana sve do finala. Tada su usledile desetominutne frenetične ovacije na koje je Bogosavljević odgovorio popularnom violinskom minijaturom Hora stakato.

„Nesvirljiva muzika“ i „smrad koji se sluša“ samo su neke od teških reči kojima su savremenici Čajkovskog opisivali ovaj violinski koncert. Uzrok verovatno leži u hipersloženim tehničkim jednačinama koje partitura zadaje solisti. Bogosavljević je sinoć suvereno vladao instrumentom, pokazujući vrtoglav virtuozitet, ali je mešavina epske borbe i poetičnosti konstantno bila u prvom planu. Nastupao je iskreno, ne krijući povremeno iscrpljujuću neudobnost, koju slavni violinista Isak Perlman ističe kao najveći interpretativni izazov ovog dela.

U prvom stavu čuli su se višeslojni unutrašnji sukobi soliste i povremeno osvetnički karakter sa kulminacijom u maestralnoj kadenci. I pored te subjektivnosti, u Bogosavljevićevom izvođenju nije bilo mesta egocentričnosti. Naprotiv, on je neprestano bio svestan strukture i simfoničnosti čitave kompozicije, a muzika se rađala iz prisnog sadejstva violiniste, dirigenta i orkestra. Drugi stav, koji se često interpretira sa upadljivim romantičarskim patosom, Bogosavljević je doneo na više meditativan, a manje sladunjav način, u čemu se prepoznaje svojevrsna umetnička autonomija. U robusnom alegru poslednjeg stava violinista je žrtvovao svoje gudalo, što je, pored visokih estetskih dometa izvođenja, bila i materijalizovana apoteoza muzike Čajkovskog.

Simfonija je ostala u senci violinskog koncerta. Orkestar koji je u prvom delu nastupa bio ravnopravan sagovornik sjajnog soliste, tokom izvođenja Simfonije br. 5 u e-molu zvučao je umorno. Muzički moto prvog stava prožima i sve ostale, ali su se mnoga izlaganja ove teme desila potpuno neopaženo. Odgovornost je na duvačima koji kad sviraju u ansamblu pokazuju niz elementarnih tehničkih problema, a to su pre svega ritmička nepreciznost i loša intonacija. Međutim, ispostavilo se da među njima ima veoma uspešnih pojedinaca, što su dokazali kroz nekoliko nadahnutih solo nastupa tokom simfonije. Gudačka sekcija bila je najjača karika i lokomotiva u sva četiri stava. Stekla sam utisak da su postojala dva osnovna uzroka performativne osrednjosti. Jedan je unutrašnji: nedostatak kondicije izvođača, a drugi spoljašnji i tiče se vrućine i zagušljivosti prostora.

Dvorana Niškog simfonijskog orkestra bila je ispunjena do poslednjeg sedećeg i stajaćeg mesta, što je vrlo ohrabrujuć indikator stanja muzičkog života grada. Organizatori su program koncipirali smisleno i primereno mogućnostima ansambla. Ipak je, po ko zna koji put, propuštena prilika da se kroz programske pisane beleške, ili pak kroz razgovor sa publikom pre koncerta, u događaj učita i dodatna edukativna vrednost. Kroz ovakvu vrstu komunikacije gradi se publika i za neke manje atraktivne klasične muzičke sadržaje. Tako se dugoročno utiče na unapređenje kulturnih kompetencija građanki i građana Niša, ali i na profesionalne kapacitete odgovornih institucija.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Nevidljivi Nišville – iza festivalskih bina Nišville – od Doma vojske do Tvrđave Malo je džeza u „gradu džeza“ Dejan Ilijić, EYOT: Trans sviranja je uvek isti
Nataša Tasić

    Nataša Tasić je muzička pedagoškinja, teoretičarka i horska dirigentkinja. Živi zagledana u prošlost, sadašnjost i budućnost muzičkog života Niša.

    POVEZANE VESTI

    “Zeleno svetlo” za građansku neposlušnost – advokati o tome da li policija sme da tuče građane i kako pobediti strah

    03/07/2025

    Šta vidimo nakon Vidovdana: Vlast pozive na dijalog i izbore zamenila policijskim pendrekom

    02/07/2025

    Novinari i novinarke sa juga od sada mogu da prijave kršenja svojih prava na našem sajtu

    01/07/2025

    Leave A Reply

    Najnovije vesti

    “Zeleno svetlo” za građansku neposlušnost – advokati o tome da li policija sme da tuče građane i kako pobediti strah

    03/07/2025

    Šta vidimo nakon Vidovdana: Vlast pozive na dijalog i izbore zamenila policijskim pendrekom

    02/07/2025

    Počinje “besplatan” prevoz u Nišu – građane/ke će možda koštati i više nego karte, upitno do kada će trajati

    30/06/2025

    Režimski novinari se i zvanično udružili: Na zaštitu profesije pozivaju oni koji je godinama urušavaju

    20/06/2025

    Nišlije pokrenule “Solidarnu kujnu” – kuvaju i dele besplatne obroke onima koji nemaju

    13/06/2025

    Krivična prijava protiv Avramovića u ime svih medija koje je nazvao “fašističkim”

    12/06/2025

    Vlasnik nelegalne “Niš TV” nazvao novinare fašistima

    11/06/2025

    Već deceniju se milionima pune džepovi “podobnih” medija u Nišu – ocenjuje novinarka, a građani priznaju da toga nisu ni svesni

    10/06/2025

    Paradoks jednakosti u niškoj Komisiji za rodnu ravnopravnost – jedan muškarac pored 10 žena, profesorka ukazuje na kršenje Zakona

    09/06/2025

    Za novu “Niš TV” Ministarstvo informisanja “nije čulo”, gradsko Pravobranilaštvo čeka Skupštinu da se izjasni

    04/06/2025
    1 2 3 … 152 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.