Author: Tamara Milojević

Avatar photo

Novinarka Media i reform centra Niš

Više od polovine devojčica u romskim zajednicama uda se pre navršene 18. godine, pokazuju podaci UNICEF-ovog istraživanja: „Dok procenat dečijih brakova u opštoj populaciji stabilno opada, u romskim zajednicama taj procenat beleži rast. Tako je 2004. godine bilo 45,9 odsto devojčica udatih pre osamnaeste godine, 2010. godine ovaj udeo porastao je na 53,7 odsto, da bi 2014. godine dostigao 57 odsto devojčica koje su u brak stupile pre punoletstva“. Po mišljenju psihološkinje Anite Cekić, koja radi i kao pedagoška asistentkinja u OŠ „Ivan Goran Kovačić“ u Niškoj Banji, ova društvena pojava nema opravdanje. „Rana udaja mene lično boli i ne…

pročitaj više...

“Kraljevska Vlada Srbije nije na zadovoljavajući način odgovorila na notu datiranu od 23.jula 1914. koju je predao Austrougarski poslanik u Beogradu. Zato carsko-kraljevska Vlada nalazi da je prinuđena da se osloni na silu oružja radi očuvanja svojih prava i interesa. Austroguraska smatra da se od ovog trenutka nalazi u ratu sa Srbijom” Ovo je bila ključna rečenica u telegramu a kojim je počeo Prvi svetski rat i koji je primio predsednik Vlade Kraljevine Srbije, Nikola Pašić u Nišu – koji je, zbog neposredne ratne opasnosti, tada bio ratna prestonica. U zgradi Načelstva, kasnije Banovine, a sada Univerziteta, tada se nalazila…

pročitaj više...

„Eh, deca, deca slatka! Pojte! Puštite glas. Ali čist glas! Iskam da slušam vaš mlad, sladak, čist glas. Zašto, moje se je srce iskubalo, snaga raskomtala, ostarela… Žalno, teško da mi pojete!“. Ovako je čuveni Mitka iz Borine „Koštane“ govorio romskim muzičarima želeći da uz njihovu pesmu zaboravi na tugu. I baš uz romsku muziku se, čini se, najlakše preboli, najiskrenije plače, najveselije igra. Ovo najbolje znaju Romi koji su odrastali u muzičkim porodicama, kojima je stvaranje i interpretacija romske muzike, kao i čuvanje njihove tradicije, deo svakodnevice. Jedan od njih je i student Fakulteta umetnosti u Nišu Iva Barčić,…

pročitaj više...

1. Januara davne 1939. godine najavljen je slavan početak Pozorišta moravske Banovine, kasnije Niškog narodnog pozorišta. Bogat pozorišni život grada do tada se uglavnom odvijao u kafanama, ali kako je grad rastao rodila se i potreba za izgradnjom gradskog hrama kulture. Posle kamena temeljca koji je položen 1937. Godine, počela je i izgradnja, tada za Niš impozantne građevine, koja je među prvima u Nišu bila projektovana u duhu moderne. Tako se izmedju dva rata, na mestu nekadašnje stočne pijace izdigao simbol kulture i građanskog Niša. Godinu dana nakon igranja prvih predstava u niškom teatru, nedeljnik Vreme beleži da je u…

pročitaj više...

Ko vakti kana biut čhave, sar em olengere dada thaj daja na anena o sikljovipa ko puchipa, numa odova kotor taro plengo djivdipa, isi rromane čhave bashi kaste diploma tari fundoni, em but mashkaruni sikavni, privilegija. Odova but droma naje o mangipa ni taro čhave, numa taro dada, odova vol sebepi taro shaipa kaj djivdinena. “Rromane sikavne, uzaro pharipa taro chororipa, po but droma taro avera ćhave ko jek bersha ačhavena o sikljovipa thaj ko terne bersha kerena buti kote na rodela pe baro djandipa sar bi shaj te ovol olen shaipa te djivdinen. Ko fundono thaj mashkarsikavutne bersha but…

pročitaj više...

„Romska muzika je jezik koji neko može da govori bez obzira na to da li je Rom/-kinja ili ne. Romska muzika je emocija koju virtuozno muziciranje i improvizacija izazivaju kod publike“, piše Ana Banić-Grubišić u delu Romski hip hop kao multikulturalistički saundtrek. I zaista, izazivanje emocija najbitnija je stvar čuvenog niškog muzičkog sastava Crne mambe, a Neša Saita, čovek velikog srca, kako ga često zovu, za sebe tvrdi da je psihijatar i da leči dušu svoje publike. „Muzika je ono što podiže ljudsku svest. Kada ste neraspoložni, slušate tužnu muziku, kada ste raspoložni, igrate. Ja jesam kafanski muzičar, ali za…

pročitaj više...

Vakeriba tari Lidija Uskovich, koja kerola buti ko bucharno kher Mediana ko Nishi, oj tani jek taro okola kola shaj te slikinen djivdipa taro po buderi RRoma, na samo ki Srbija numa em ki lumija. Olakoro djivdipaskoro vakeriba akhari ko mahreba e predrasudencar, dol tani pachavipa sarijenge ko gndinol kaj okova soj oleske ramosardo kana bijamo, thaj sikavi te e sudbina ki olate shaj te kerol khanchi te menjini ola. E Lidija , sar so korkori vakerol, basho sa o bersha belezhundja ola e uniforma koja ingari 19 bersh, numa em odova da so ulo anglal o nekobor bersh kova…

pročitaj više...

Bio jednom jedan narod koji nikada nije imao svoju zemlju, a brojao je više od deset miliona ljudi. Narod sa bogatom istorijom, kulturom i tradicijom. Priča o njemu je gotovo uvek praćena negativnim statistikama i primerima koji bi kod drugih naroda ugušili vedrinu i volju za životom, ali ne i kod njih. Romi – sinonim za patnju, težak život, ali i za veselje, muziku i radost. Takva kompleksnost ne ostavlja ravnodušnim, zato su i priče o Romima uvek interesantne, na granici između stvarnosti i bajke. Prema istorijskim podacima, Romi su poreklom iz severozapadne Indije. U Evropu su se prvi put…

pročitaj više...

Da li znate da je CROWDFUNDING dobar način da manji mediji, kojima zajednica veruje, dođu do sredstava za finansiranje? Ovakav način prikupljanja novca, koji je u svetu izuzetno popularan, sve je češći i u Srbiji. Organizacija Catalyst Balkans, koja je osnovala platformu donacija.rs, smatra da Niš ima organizacije koje na pravi način rade sa svojom zajednicom i koje mogu da pokrenu mnoge stvari koje bi donele pozitivne promene u njihovom okruženju. Inače, platforma donacija.rs je razvijena uz pomoć USAID-a, edukaciju sa organizacijama radi u okviru resurs centra koji podržava Evropska unija, a kampanju za medije rade uz podršku USAID-a. u…

pročitaj više...

Kako bi se za svu decu koja pohađaju školu u Nišu stvorili odgovarajući uslovi za rad, učenje i druženje, Otvoreni klub je u proteklih šest meseci prikupljao informacije o tome šta su konkretni problemi, a zatim i pronalazio predloge rešenja. Sve informacije i analize, do kojih su došli u okviru projekta „Inkluzivnim obrazovanjem do inkluzivnog društva“, dobiće i niški odbornici, a u Otvorenom klubu očekuju da će se o njima uskoro i odlučivati. Kroz ankete i gradske forume, o tome kako iz svog ugla vide inkluzivno obrazovanje, izjasnile su se i Nišlije, ali i predstavnici institucija i ustanova koje su…

pročitaj više...