• Press konferencije
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
  • Slobodni mediji
  • Produkcija
  • Aktivni građani
    • Aktivistički leksikon
    • Omladinske politike
    • Intervju
    • Prošlost za budućnost
    • Stvaralaštvo
    • Blog
    • Decentralizacija
  • PROJEKTI
    • Zajedno za mlade
    • Media Bookmark
    • Digitalna pismenost
    • Vizualna pismenost
    • Pravednici
    • Grad u ogledalu
    • Priče iz mahale
    • ROMANIPEN
    • Navijanje s merak
    • Moja EKOlina
    • Džandipe- Znanje
    • Glasno i jasno o (NE)ravnopravnosti
    • Glasno i jasno o eu
    • BUBANJ- konstrukcija, estetika, etika
    • Prijateljska vatra
Facebook Twitter Instagram
  • Press konferencije
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
  • Slobodni mediji
  • Produkcija
  • Aktivni građani
    • Aktivistički leksikon
    • Omladinske politike
    • Intervju
    • Prošlost za budućnost
    • Stvaralaštvo
    • Blog
    • Decentralizacija
  • PROJEKTI
    • Zajedno za mlade
    • Media Bookmark
    • Digitalna pismenost
    • Vizualna pismenost
    • Pravednici
    • Grad u ogledalu
    • Priče iz mahale
    • ROMANIPEN
    • Navijanje s merak
    • Moja EKOlina
    • Džandipe- Znanje
    • Glasno i jasno o (NE)ravnopravnosti
    • Glasno i jasno o eu
    • BUBANJ- konstrukcija, estetika, etika
    • Prijateljska vatra
Facebook Twitter YouTube
Najnovije
  • Najpraćeniji tviteraši u 2023: Političar, milijarder i pevač
  • Konferencija povodom Nacionalnog dana bez duvanskog dima
  • Privatnost na uvid: Gde sve ostavljate svoje lične podatke, a ne bi trebalo
  • Unija SPRS: Potrebno veće ulaganje u obrazovanje, pregovori sa ministarstvom retki i jalovi
Home»Aktuelno»Etički principi zaboravljeni zarad profita

Etički principi zaboravljeni zarad profita

Tatjana ĐukićBy Tatjana Đukić04/04/2017No Comments
Kodeks novinara Srbije Foto: T.Đ

Skandalozne, nezapamćene, spektakularne i nećete-verovati vesti, deo su svakodnevnih naslovnica, koje izveštavaju o monstrumima, lažovima, kriminalcima, i to uz mnoštvo jezivih detalja i svedočenja anonimnih, pouzdanih, izvora. Pravila da treba čuti i drugu stranu, poštovati privatnost osoba o kojima se izveštava, ne objavljivati neosnovane optužbe i klevete, često ostaju zaboravljena u udžbenicima novinarske etike.

Savetu za štampu je u toku 2016. godine upućeno 126 žalbi, a Komisija je do kraja godine odlučivala o 82, s obzirom da su neke rešene medijacijom, a neke odbačene iz formalnih razloga. Prekršaj Kodeksa novinara Srbije utvrđen je u 62 slučaja, odnosno u 75.6% analiziranih žalbi. “Mediji različito reaguju na odluke Saveta. Ponekad vrlo kritički i, rekla bih, “nesportski” prime odluke Komisije da su prekršili Kodeks, ljute se i osporavaju odluku, a nekad i kredibilitet članova Komisije,” objašnjava Gordana Novaković, generalni sekretar Saveta za štampu.

Na osnovu odluka Komisije, najčesće, tačnije u 86.58% analiziranih slučajeva kršene su odredbe iz poglavlja Istinitost izveštavanja, i to uglavnom tačke 1, 4 i 5. Tačka 1 definiše obavezu novinara da “tačno, objektivno, potpuno i blagovremeno izvesti o događajima od interesa za javnost, poštujući pravo javnosti da sazna istinu i držeći se osnovnih standarda novinarske profesije,” dok tačka 4 konstatuje dužnost novinara da “kada je to neophodno, konsultuje što više izvora i da im omogući da iznesu svoj stav.” U tački 5 poglavlja Istinitost izveštavanja navodi se da su “sa novinarstvom nespojivi objavljivanje neosnovanih optužbi, kleveta, glasina, kao i izmišljenih pisama ili pisama čiji autor nije poznat ili njegov identitet nije proverljiv.”

Kršenje pojedinih načela kodeksa predstavlja i kršenje Zakona, kao što je na primer nepoštovanje pretpostavke nevinosti, koje je Komisija u toku 2016. uočila u 8 žalbi. Do narušavanja privatnosti došlo je u 26 slučajeva, dok je narušavanje etike i kulture javne reči, kao i diskriminacija, uočena u  11 slučajeva.

Prof. dr Zoran Aracki
Prof. dr Zoran Aracki

Profesor dr Zoran Aracki objašnjava da smo kao društvo još uvek nezreli i nemamo kriterijume prema kojima možemo da budemo tolerantni za drugačije mišljenje i stavove, i dodaje:  “Novinari vrlo često posežu za stereotipnim izveštavanjem, koje može da vodi u predrasude, a predrasude mogu da dovedu do katastrofalnih događaja, kakve smo, recimo imali, tokom ratnih sukoba na ovim prostorima. Po mom mišljenju, izuzetno su osetljive teme o verskoj toleranciji. To jeste problem za Srbiju, naročito za Novi Pazar, Rašku, Vojvodinu, gde je neophodan daleko veći stepen tolerancije nego što danas postoji.“ Aracki takođe ističe da događaje koji su provokativni novinari ne treba da pretvaraju u tendencije, već da o njima izveštavaju kao o pojedinačnim slučajevima, bez prenaglašavanja, koje bi moglo da izazove dodatne društvene probleme.

Godišnji monitoring Saveta za štampu pokazuje da je u 2016. godini osam dnevnih listova prekršilo Kodeks novinara Srbije u 5.477 tekstova, što je za oko 38% više nego u 2015.

“Ono sto je poseban izazov jeste to što i dalje ne vidimo da se mediji rukovode odlukama Komisije, tačnije da ih uzimaju u obzir u daljem radu, što je jedna od osnovnih ideja samoregulacije – da se medijima ukaže na grešku, da bi je ubuduće izbegli. Naši mediji, nažalost, greške ponavljaju, čak i u slučajevima kada im Komisija više puta ukaže na problem,” objašnjava Novaković.

Najviše prekršaja u 2016, prema odlukama Komisije Saveta za štampu imao je list Informer. Informer je Kodeks novinara Srbije prekršio u 12 analiziranih žalbi.

“Mediji koji nisu prihvatili punu nadležnost Saveta, odluke najcešće ignorišu, dok su mediji koji prihvataju nadležnost  i dalje skloni da povremeno “zaborave” da treba da objave tu odluku, pa moramo da ih podsećamo, a nekada je i to bez rezultata,” objašnjava Gordana Novaković.

Osim “zaboravnih”, postoje i slučajevi gde urednici smatraju da je dovoljno ukloniti sporni sadržaj. Nikola Panić, glavni i odgovorni urednik niškog Gradskog Portala 018, medija koji je po odluci Komisije u 2016. prekršio Kodeks, navodi: “Mi smatramo da nismo prekršili ni jedan kodeks. Sklonili smo tekst sa portala, a što se tiče odluke Saveta za štampu, nismo ništa objavljivali. Savet za štampu je jedno radno telo koje nije zvanično, nego je udruženje, i tu bi mogao svako da donese neku odluku. Mi smo ispoštovali njih, uklonili smo tekst, nismo hteli da objavljujemo nikakvu odluku i da dajemo nekom na popularizaciji,” i dodaje: “To je naša jedina pritužba od osnivanja, osim jedne od Južnih Vesti za nepotpisanu fotografiju, koju smo nakon toga potpisali. Nismo imali ni jedne druge pritužbe, za razliku od drugih medija.”

Takođe, Aracki uočava da se čak i  oni koji su osnovali Savet i utvrdili pravila rada tog tela često ne pridržavaju odredbi. Ipak, ističe da je “postojanje Saveta za štampu izuzetno dragoceno, i dobro je da postoji kao jedan oblik samoregulacije novinarske profesije.”

Ivan Protić

U tekstu Neprofesionalno ponašanje novinara i medija (Ljudska prava u Srbiji 2016, Beogradski centar za ljudska prava) Ivan Protić, dugogodišnji novinar i predavač medijske etike, navodi da su i televizije često kršile profesionalni kodeks emitujući rijaliti programe, i ističe da elektronski mediji u Srbiji najćešće ne poštuju važeći zakon i pravilnike i ne obeležavaju sadržaje koji su adekvatni za određeni uzrast. Protić takođe navodi i primer televizija iz Niša, koje su u aprilu 2016. desetak puta direktno prenosile skupove Srpske napredne stranke, bez oznaka da je to plaćeni ili predizborni program, a na šta su obavezani pravilima Regulatornog tela za elektronske medije – REM.

Aracki objašnjava da “do kršenja Kodeksa dolazi zbog želje za većim tiražem, ali je prisutno i neznanje novinara. To je posledica ubrzane privatizacije medija. Vlasnici medija, od kojih je najveći broj medijski neobrazovan, često diktiraju određena neetička ponašanja, a nezaštićeni novinari to moraju da ispunjavaju, jer je danas teško preživeti sa novinarskom platom, ali je još teže bez nje. Zbog toga novinari pristaju da ispune određene zahteve, koji se kose sa etičkim principima, mada ima i neobrazovanih novinara koji Kodeks krše usled neznanja,” i zaključuje: “Suština je da je medijsko obrazovanje neophodno svima, i medijskim radnicima, i novinarima, i urednicima, radi stvaranja jedne klime u kojoj bi etika ponovo bila afirmisana. Mi smo zbog profita, zbog želje da se održimo u životu, zaboravili mnoge etičke principe, zaboravili smo da smo ljudi uopšte, nego se pretvaramo u neke mašine, ispunioce tuđih volja i želja.“

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Petar Jeremić: Propagandisti pobedili novinarstvo Asocijacija onlajn medija dobila svoj kodeks Savet za štampu – važnost samoregulacije Srpski mediji u 2016. – Iz lošeg u još gore
Tatjana Đukić

    Studentkinja doktorskih akademskih studija "Mediji i društvo" Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu

    POVEZANE VESTI

    Najpraćeniji tviteraši u 2023: Političar, milijarder i pevač

    30/01/2023

    Konferencija povodom Nacionalnog dana bez duvanskog dima

    30/01/2023

    Privatnost na uvid: Gde sve ostavljate svoje lične podatke, a ne bi trebalo

    28/01/2023
    Najnovije vesti

    Najpraćeniji tviteraši u 2023: Političar, milijarder i pevač

    30/01/2023

    Privatnost na uvid: Gde sve ostavljate svoje lične podatke, a ne bi trebalo

    28/01/2023

    Unija SPRS: Potrebno veće ulaganje u obrazovanje, pregovori sa ministarstvom retki i jalovi

    26/01/2023

    NUNS pokrenuo platformu za bezbednost novinara

    25/01/2023

    Međunarodni dan obrazovanja: Prema popisu iz 2011. u Srbiji 2% nepismenih

    24/01/2023
    1 2 3 … 179 Next

    O nama

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2021. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

    Share this ArticleLike this article? Email it to a friend!

    Email sent!