Još jedan 2. april – Svetski dan podizanja svesti o autizmu, Srbija je dočekala bez Nacionalnog registra i tačnog broja onih koji autizam imaju. Takav registar bi pomogao da se razvije potrebna specifična podrška za osobe sa autizmom, smatra Zaštitnik građana Zoran Pašalić.
Prema njegovim rečima za vidljive promene potrebni su pomaci i u normativnom sistemu.
Potrebno je da sagledamo problem u celini i obezbedimo dovoljno obučenog i stručnog kadra, da radimo na razvijanju programa rane intervencije, personalizovanim uslugama podrške u obrazovnom sistemu i drugim servisima podrške deci i odraslima sa autizmom, kako bi im se u potpunosti omogućilo uživanje građanskih prava – navodi Pašalić.
Nužno je razumevanje problema sa kojima se svakodnevno suočavaju osobe sa autizmom i njihovo neposredno okruženje, navodi, kako bi mogli da osete da imaju podršku i šire društvene zajednice.
Autizam može da se desi svakoj porodici i za naše društvo nije novina, jer se kao složeni neurorazvojni poremećaj dijagnostikuje više od trideset godina. Međutim, svedoci smo da se i danas borimo protiv predrasuda i da solidarnosti u potrebnoj meri nema, zbog čega se osobe sa autizmom i dalje susreću sa neprihvatanjem okoline, još od najmlađeg uzrasta. Zato je veoma važno iskoristiti sve raspoložive mogućnosti i sistemski raditi na njihovoj inkluziji – ocenio je Pašalić.
Poremećaj autističnog spektra ili autoizam se odnosi se na širok spektar stanja. Karakterišu ih poremećaji u komunikaciji, socijalnim veštinama, ponavljanjima u ponašanju, promenama u govoru i neverbalnoj komunikaciji.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, otprilike 1 u 100 dece ima autizam. Karakteristike se mogu otkriti u ranom detinjstvu, ali se često dijagnostikuje tek mnogo kasnije. Sposobnosti i potrebe autističnih osoba variraju i mogu se vremenom razvijati. Dok neki ljudi sa autizmom mogu da žive samostalno, drugi imaju teške invaliditete i zahtevaju doživotnu negu i podršku.
Pravovremeni psihosocijalni rad sa osobama sa autizmom mogu poboljšati komunikacijske i socijalne veštine, i unaprediti kvalitet života kako autističnih osoba, tako i njihovih staratelja. Iz SZO-a podsećaju da o osobama sa autizmom treba da brine i zajednica radi veće dostupnosti, inkluzivnosti i podrške.