• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Od tužbi do kompromisa: Dekan niškog Filozofskog mimo znanja zaposlenih “istrgovao” departmanima sa Fakultetom srpskih studija
  • Izbori sve dalje od leta – jul otpada, avgust čeka
  • Prijavite se za novi krug Press akademije
  • Dan kada smo pobedili fašizam – jesmo li?
  • Umesto u sudnici gradonačelnik Niša bio u fabrici, odbrana obrazložila gađanje jajima
  • Poslednja velika šansa za mirnu promenu sistema
  • Oktroisani fakultet za pokret i njegove članove?
  • Izbori u Srbiji – između “mađarskog scenarija” i letnjih first minute aranžmana
  • Od protesta do sudnica – kako vlast steže obruč oko studenata i protivnika režima
  • Vlast otela niškom fakultetu departmane, studenti poručuju “ili Filozofski ili ništa”
Home»Slobodni mediji»Medijska pismenost – i šira slika i kritički stav

Medijska pismenost – i šira slika i kritički stav

Marta SavićBy Marta Savić09/02/2017No Comments
Cristina Lupu, Centar za nezavisno novinarstvo u Bukureštu; Foto: M.V

Vrtoglavi napredak tehnologija i medija stvara sve veću potrebu da se govori o medijskoj pismenosti. Ipak, čini se da nove mogućnosti koje nam tehnologija pruža samo prolaze pored nas, a „šablon“ po kome se uči ili objavljuju vesti ostaje nepromenjen. Kristina Lupu (Cristina Lupu) iz Centra za nezavisno novinarstvo u Bukureštu često drži treninge i radionice tinejdžerima i njihovim nastavnicima o medijskoj pismenosti. Za naš portal Kristina govori o važnosti medijske pismenosti, kao i o nekim novim idejama koje mogu unaprediti izveštavanje i obrazovanje.

-Zašto nam je medijska pismenost toliko važna?

Kristina Lupu: Dugo je bilo važno da znamo samo da čitamo, međutim, nove tehnologije menjaju pravila igre. Potrebno je i da pratimo medije, a to više nisu samo televizija, radio i novine. Danas, kada kažemo mediji, možemo govoriti o muzici, blogovima, vlogovima, o svemu onome što je mlađim generacijama poznato. Čini mi se da svako od nas ima potrebu da objavi informaciju.

Na jednom treningu sam srednjoškolcima dala ovaj primer: vozite se autobusom i vidite kako policajac izlazi iz službenog automobila i uzima novac od nekog čoveka. Odmah biste to fotografisali i objavili na društvenoj mreži, zar ne? Svi su odgovorili potvrdno, ali postavlja se pitanje koja je poruka. Policajac uzima mito? To bi bila prva reakcija. Međutim, možda je uzimao novac od svog brata, tek tako, i da nema nikakvu vezu sa primanjem mita. Zato nam je medijska pismenost toliko važna. Potrebno je da vidimo širu sliku i razvijemo kritički stav.

 -Za tinejdžere često kažemo da su nezainteresovani i da ne prate medije. Koliko je to tačno?

Kristina Lupu: Vrlo često čujemo da tinejdžeri i mladi ljudi ne čitaju, ne kupuju novine, ne informišu se, generalno ne prate medije. Međutim, oni prate medije čak i više nego mi, odrasli. Prilično su dobro informisani o dešavanjima u svetu, nekada čak i više nego svoji roditelji, ali ne znaju šta se dešava u njihovoj zemlji, što je loše. Mladi danas koriste nove medije za informisanje, drušvene mreže su takođe jedan vid medija, a to je ponekad odraslima teško da shvate.

 -Koliko mladi zapravo shvataju moć medija? 

Kristina Lupu: Danas sve manje i manje ljudi istražuje informacije, već čekaju da informacija dođe do njih. Svako od nas može koristiti medije kako bi podigao svest o nekom svakodnevnom problemu. Tako je grupa tinejdžera u Rumuniji svakog dana (kao i drugi ljudi koji žive u tom delu Rumunije) „zaglavljivala“ u saobraćaju zato što put nije bio dobro urađen, a to je zapravo bio i jedini put kojim ste mogli da dođete do drugog kraja grada i svi vozači su ga mrzeli. Ta grupa tinejdžera snimila je rep pesmu, postavila na youtube i to je postalo viralno! Vremenom smo dobili još jedan put, naravno ne samo zbog njihove pesme. To je dokaz da i tinejdžeri mare za stvari koje se dešavaju u njihovom okruženju i koje nisu isključivo njima važne, kao i da ipak imaju predstavu kolika je moć medija.

-Čini se da većina tinejdžera danas ima negativno mišljenje o tradicionalnim medijima?

Kristina Lupu: To su mišljenja njihovih roditelja ili nastavnika, koji često govore da su svi mediji loši, korumpirani i da ne izveštavaju istinito, a medije skoro uvek povezuju sa tabloidima. Često ih pitam da li mogu da zamisle svoj život bez medija. Kako bi to izgledalo? Tek tada počinju da razmišljaju da su nam mediji važni. Međutim, u pravu su kada kažu da su retki mediji koji koriste inovativne metode u svom izveštavanju. Logično je da će im biti zanimljivije da kroz kratke video materjale ili infografike čitaju o ozbiljnim stvarima. Njima je mnogo bliži takav način izveštavanja nego klasični tekstovi u tradicionalnim medijima.

– Sve veći uticaj tabloida, zašto?

Kristina Lupu: Tabloidi su danas najčitaniji – to je činjenica. Ljudi ih čitaju jer pišu o skandalima, pop zvezdama, i utiču na emocije. Međutim, moć tabloida je mnogo veća nego što se nama čini. Neki tabloidi ne pišu uvek samo lažne vesti. Ljudi ih, između ostalog, vole i zbog toga što su pisani jednostavnim, čak i prostim, rečnikom koji je njima blizak. Kada bi tabloidi neke važne poruke koje se tiču javnog interesa preneli potpunosti istinito, doseg te poruke bi bio neverovatan!

-Obrazovni sistem i medijska pismenost – zašto nastavnici ne obraćaju više pažnje na medijsku pismenost?

Kristina Lupu: Sve se menja – ako želimo da imamo obrazovane mlade ljude, moramo da idemo tamo gde su oni. Ne možemo da ih vučemo nazad! Potrebno je da se mi prilagodimo njima, a ne oni nama. To nekada odraslima može predstavljati veliki problem.

Zato  mnogi odrasli moraju još da uče, moraju biti edukovani kako bi išli u korak sa mlađim generacijama. Mnogo je teško ukazati nekim nastavnicima na važnost korišćenja novih tehnologija u nastavi. Recept za katastrofu su zapravo nastavnici koji misle da su mediji užasni, a uče decu medijskoj pismenosti. U Rumuniji na primer, imamo neke časove, doduše izborne, o medijskoj pismenosti. Predaju nastavnici koji nikada nisu prošli trening i govore o svojim lošim mišljenjima o baš svim medijima, a to nije obrazovanje. To zapravo ima više štete nego koristi. Vi možete biti nastavnik srpskog jezika, engleskog, filozofije, istorije, i istovremeno možete govoriti i o medijskoj pismenosti. Samo je neophodno da prvo edukujemo nastavnike. Nakon toga ih moramo naučiti kako da koriste nove tehnologije u svakodnevnoj nastavi, a mnogi ih se plaše.

Daću vam par primera dobre prakse:

Kako bi zainteresovala svoje učenike da pročitaju lektiru, nastavnica iz Rumunije napravila je fejsbuk profil glavnog lika romana i svakodnevno pisala, kao njegov status, najzanimljivije delove knjige, a potom napravila i profil glavne junakinje, i promenila njihov status veze… Radila je sve ono što bi i tinejdžeri radili na fejsbuku i naravno uspela da ih zainteresuje da pročitaju lektiru.

Slično kao i u Srbiji, nastavnici istorije i geografije koriste karte koje su stare po dvadesetak godina, a mogu da se posluže i google street view-om. Tako je profesor istorije svoje učenike koristeći ovu aplikaciju vodio u Aušvic i govorio im o Holokaustu, a deca su bila oduševljena pristupom nastavnika!


Ovi primeri nam pokazuju da savremeni pristup obrazovanju i medijima može mnogo uticati na tinejdžere i njihovu predstavu o medijima, a ne mora nužno biti skupo, što je uglavnom opravdanje, ili izgovor. Da li nam je novac stvarno najveća prepreka ili nam nedostaje samo malo kreativnosti?

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Trenutno nema povezanih vesti.

Marta Savić

    Studentkinja četvrte godine novinarstva Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu. Novinar saradnik Media & reform centra Niš. Glavna i odgovorna urednica Studentskog dnevnog lista.

    POVEZANE VESTI

    Na prvoj liniji fronta: Kako se Estonija brani od ruskih propagandnih operacija?

    08/04/2026

    Niš dobio još jedan režimski portal, u godini kada daje 100 miliona za medije

    10/03/2026

    Hakerski napadi na profesionalne medije – “Utišavanje poslednjih glasova istine”

    20/02/2026

    Comments are closed.

    Analizirali smo

    Od tužbi do kompromisa: Dekan niškog Filozofskog mimo znanja zaposlenih “istrgovao” departmanima sa Fakultetom srpskih studija

    16/05/2026

    Izbori sve dalje od leta – jul otpada, avgust čeka

    11/05/2026

    Umesto u sudnici gradonačelnik Niša bio u fabrici, odbrana obrazložila gađanje jajima

    30/04/2026

    Izbori u Srbiji – između “mađarskog scenarija” i letnjih first minute aranžmana

    22/04/2026

    Od protesta do sudnica – kako vlast steže obruč oko studenata i protivnika režima

    16/04/2026

    Vlast otela niškom fakultetu departmane, studenti poručuju “ili Filozofski ili ništa”

    09/04/2026

    Na prvoj liniji fronta: Kako se Estonija brani od ruskih propagandnih operacija?

    08/04/2026

    Razgovori sa poslodavcima i edukativne radionice obeležili treći Sajam zapošljavanja na Filozofskom fakultetu

    03/04/2026

    “Dok naprednjake muka ne natera”: Slabljenje vlasti na lokalu kao mogući znak da vanredni izbori neće skoro

    03/04/2026

    Nedelju dana pre sporne sednice pokušana, ali tek danas dostavljena presuda Novakoviću

    02/04/2026
    1 2 3 … 161 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.