Do kraja godine niška Zelena mreža pripremiće inicijativu za donošenje Plana adaptacije na izmenjene klimatske uslove Grada Niša. U pitanju je plan mera koje treba primeniti u slučaju određenih pojava izazvanim klimatskim promenama u lokalnoj zajednici.
Da se klimatske promene ne dešavaju samo “negde daleko”, već i u našem komšiluku dokaz su česte velike oscilacije u temperaturi koje imamo i u Nišu poslednjih godina. Dokaza ima na svakom koraku – od nevremena usred leta, grada i kiše koji plave ulice, pa do toplih jeseni i zima koje utiču na promenu ponašanja i biljaka i životinja.
Zbog ovakvih i drugih potencijalnih problema, organizacije civilnog društva koje su deo Zelene mreže Niša, krenule su sa pripremom inicijative za donošenje Plana adaptacije na izmenjene klimatske uslove. One su pokrenule projekat „Prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove u Nišu 2023“. Projekat se realizuje u okviru programa EKO-SISTEM, koji sprovode Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska.
Reč je o merama koje će prepoznati rizike i opasnosti od klimatskih promena u lokalnoj zajednici, kaže Nebojša Rančić, koordinator projekta.
To je spektar konkretnih delanja koje treba primeniti u slučaju određenih pojava koje donose promene i vrlo je praktično jer se pitaju građani. To je vezano za poplave, klizišta, mi na primer nemamo mapu bujičnih potoka… – kaže Rančić.
Inicijativa će biti rađena u skladu sa Mapom puta za grad Niš, a koja je urađena pre nekoliko godina, kaže, na osnovu priručnika Stalne konferencije gradova i opština. Organizacije civilnog društva trenutno rade analize po sektorima, za koje ističe da će biti deo obrazloženja inicijative koja će ići Skupštini grada.
Logično je da civilni sektor pokeće ovakvu inicijativu, smatra Čedomir Šagrić iz Instituta za javno zdravlje. Međutim, ističe da u javnom sektoru, nedostaje prepoznavanje ovakvih inicijativa.
Nedostaje algoritam u javnom sektoru da se detektuju inicijative civilnog sektora jer to je doktrina koja je globalna da ljudi iz zajednice podstiču promenu. Vi kada ste u sistemu koji je javna uprava ili javni sistem bez obzira na profesionalnost uvek pitate građane o njihovim potrebama – navodi dr Šagrić.
Dodaje da kada bi mehanizmi prepoznali inicijative, onda bi mogli da se uključuju svi iz javnog sektora i da svojim znanjem budu potpora inicijativi iz zajednice.
Neophodno ekološko obrazovanje
Pojedina mišljenja ljudi da su klimatske promene laž, dr Šagrić vidi kao problem ukupne i zdravstvene pismenosti. Ukoliko društvo želi da se bavi ekološkim temama, kaže da je potreban konsenzus.
Ako mi kao društvo konstituišemo šta želimo i kažemo da nam je ekologija bitna da bismo bili zdravi, onda ćemo u tom pravcu kreirati nekoliko puteva: ekologiju u školi, pa će nam biti neki lokalni strateški plan u tom pravcu, strategija za javno zdravlje dobar deo elemenata će vezati za ekologiju.
Podseća da se i industrija i ekologije takođe direktno povezuju, jer bez dobrog plana se ugrožava biodiverzitet, pa i od toga zavisi u kom pravcu će ići naš razvoj.
Ekologija nije luksuz, već je apsolutno neophoda jer vi iz toga baštinite budućnost – zaključuje dr Šagrić.
Bez konsenzusa bi se, dodaje, radile pojedinačne i male stvari. Smatra da bi školski predmet koji se bavi ekologijom doprineo sistemskom rešavanju problema.
Na papiru jedno, u praksi drugo
Kada je u pitanju zaštita prirode, veliki problem je i ograničen kapacitet ljudi i institucija koji se bave zaštitom životne sredine, navodi Dušan Stojanović iz ZOO Planeta. Posebno ističe manjak inspekcijskih organa koji se bave zaštitom prirode, jer ih u dva regiona, kaže, ima dvoje.
Organizacija ZOO planet je često prva, a neretko i jedina, koja pritekne u pomoć ugroženim životinjama. Pozive dobijaju 24 sata dnevno, a po zakonu, kaže Stojanović, kada izađu na teren ne smeju da rade ništa bez odobrenja inspektora.
Ili ćemo na rizik da kršimo zakon i pomognemo, ili ćemo da poštujemo zakon ili da prepustimo životinju samoj sebi – navodi Stojanović.
Kao organizacija koja 10 godina radi za dobrobit zajednice imaju i dobru saradnju sa inspekcijom i sa Zavodom za zaštitu prirode, navodi. Bezbednost životinja im je na prvom mestu pa protokolarne stvari, uprkos pravilima, često ostave za kasnije. Zato je, zaključuje, važno uskladiti zakonske odredbe sa situacijom na terenu i u praksi.
Gradski forum je deo projekta „Prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove u Nišu 2023“ koji se realizuje u okviru programa EKO-SISTEM, koji sprovode Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska.