Predlozi dva zakona koji se odnose na medije, a koje je pripremilo Ministarstvo informisanja i telekomunikacija značajno odstupaju od Medijske strategije. To smatraju iz Koalicije za slobodu medija i ističu da se ponuđenim rešenjima omogućava nastavak finansiranja medija koji učestalo krše Kodeks novinara Srbije, promovišu nasilje i koriste govor mržnje targetirajući neistomišljenike vlasti.
Poslednje verzije predloga Zakona o javnom informisanju i medijima i Zakona o elektronskim medijima, kako kažu iz Koalicije, obesmišljavaju ključne mere oko kojih su se 2020. godine usaglasila udruženja medija i novinara i Vlada Republike Srbije. Jedna od odredbi koje su za Ministarstvo problematične tiče se Saveta za štampu, koji bi bio jedino samoregulatorno telo za štampane i onlajn medije. To znači da bi Savet jedini procenjivao da li se ti mediji pridržavaju Kodeksa novinara Srbije.
Iako su pre više meseci i sami glasali za član Zakona koji obezbeđuje da podaci Saveta za štampu o kršenju Kodeksa novinara Srbije budu jedan od ključnih kriterijuma za ocenjivanje medija koji konkurišu za ko-finansiranje medijskih projekata iz javnih sredstava, predstavnici Vlade u Radnoj grupi za izradu ovog Zakona u poslednjem momentu pred javnu raspravu obesmišljavaju ovo zakonsko rešenje uvođenjem mogućnosti da, praktično, svaki medij može da osnuje sopstveno samoregulatorno telo i izdaje potvrde o poštovanju Kodeksa, objašnjavaju iz Koalicije.
U predlogu Zakona o elektronskim medijima, suprotno ciljevima Medijske strategije koja treba da definiše politiku Vlade u oblasti medija, odustaje se od izbora novog saziva Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM). Time se, ističu iz Koalicije, omogućava nesmetan nastavak rada sadašnjeg Saveta REM-a.
Suprotno praksi koja je primenjena kada je reč o ostalim nezavisnim mehanizmima, poput Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti ili Poverenice za zaštitu ravnopravnosti, Vlada insistira na očuvanju REM-a u sistemu državne uprave i tako nastavku nedozvoljene kontrole nad radom organa koji bi trebalo da predstavlja nezavisno i samostalno regulatorno telo.
Odbija se i usvajanje obaveze Saveta REM-a da donese Kodeks rada članova Saveta. Iz Koalicije kažu da je onemogućena građanska i sudska kontrola rada REM-a.
Usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa evropskom Direktivom o audiovizuelnim medijskim uslugama bio jedan od ključnih razloga za izmene Zakona o elektronskim medijima. Ipak u saopštenju navode da ova direktiva nije dosledno reflektovana u predlogu novog Zakona, posebno kada se radi o odredbama koje uređuju slobodu prijema i reemitovanja.
Uz cinično obrazloženje da se pitanjem funkcionerske kampanje ne bavi Medijska strategija, već radna grupa za unapređenje političkog procesa, Vlada je odbila da usvoji preporuke ODIHR koje se odnose na medijsko pokrivanje funkcionerske kampanje.
Uz sve to, u oba zakona unet je istovetan član koji omogućava povratak države u vlasništvo nad medijima i naknadno legalizuje trenutno vlasništvo Telekoma Srbija u medijima, koje je u suprotnosti sa važećim zakonima, stoji u saopštenju.
Za Koaliciju jedino rešenje izmena predloga
Inače, predstavnici Koalicije za slobodu medija učestvovali su, kako kažu, na svim sastancima nove radne grupe u periodu od novembra 2022. do aprila 2023. godine. Nakon toga, svaka komunikacija od strane novog ministarstva prestala je na više od tri meseca. U prethodnom periodu predstavnici Koalicije učestvovali su i u radu radnih grupa za izradu Medijske strategije i za monitoring njene implementacije.
Smatramo da rešenja ponuđena od strane Koalicije doprinose rešavanju suštinskih i strateški važnih pitanja. Uz to, ona nude i inovativna rešenja u vezi sa javnim informisanjem i medijskim pluralizmom, naročito u digitalnom prostoru u kom se promovišu vrednosti novog promišljanja regulatornog i samoregulatornog okvira za rad medija, te učvršćuje položaj nezavisnih regulatornih tela.
Koalicija za slobodu medija smatra da ne postoje uslovi za ispunjenje Medijske strategije, kao ni uslovi za neophodne reforme u medijskom sistemu ako Vlada ostane pri svojim predlozima. Ako javna rasprava o medijskim zakonima počne bez navedenih ključnih odredbi, Koalicija predloge neće podržati.
Inače, predstavnici Ministarstva informisanja i telekomunikacija i Kabineta predsednice Vlade Republike Srbije održali su sredinom meseca sastanak sa medijskim i novinarskim udruženjima, članovima radne grupe i ekspertske radne grupe koji rade na izradi Nacrta dva medijska zakona. Sastanku su prisustvovali predstavnici Delegacije Evropske unije, Misije OEBS-a u Srbiji i predstavnici Fondacije Konrad Adenauer. Tom prilikom je rečeno da će Ministasrvo razmotriti sugestije, kao i da sledi javna rasprava o predlozima.