U Skupštini Grada Niša danas je održana pretposlednja javna rasprava o Strategiji razvoja kulutre Republike Srbije za period od 2017. do 2027. Cilj ovakvih javnih rasprava, po rečima ministra kulture i informisanja Vladana Vukosavljevića, je da se na taj način pokaže šta predstavnici ustanova i institucija kulture, javni sektor i građani misle o predloženom nacrtu i šta mogu ponuditi kao dopunu i izmenu. Jedan od ciljeva je i veći budžet za kulturu.
„Srbija nikada nije imala jednu konsolidovanu strategiju kulturnog razvoja i smatramo da je krajnje vreme da je dobije. Strategije ne rešavaju, same po sebi, probleme u kulturi, ali stvaraju preduslove, trasiraju puteve i pravce“, rekao je ministar Vukosavljević.
Što se tiče Niša, u samom tekstu Strategije nije često pominjan, ali Vukosavljević je istakao da je Niš „regionalni kulturni centar u koji Republika ima nameru da ulaže“. Ono u šta će Ministarstvo kulture i informisanja uložiti novac je rešavanje pitanja arheološkog nalazišta „Medijana“, kao i u izgradnju koncertne dvorane, za tri do četiri godine, sa scenom za operu, ali i galerijom u prizemlju.
Ministar se dotakao i finansiranja kulturnih manifestacija u Nišu, kao što su Nišville i Filmski susreti i izjavio da je „Ministarstvo kulture pomoglo Nišville za sto posto više nego prethodnih godina“ i dodao da će „nastojati da ta pomoć bude i obilatija“.
„Prema informacijama koje imamo, Nišville ima obilatu pomoć od strane lokalne samouprave i Grada Niša. Ove godine je to bilo dvadeset i pet miliona dinara. Mi ćemo nastojati da one tradicionalne svečanosti i manifestacije, kao što su Filmski susreti, ali i novije koje su se pokazale, kao Nišville, u skladu sa mogućnostima budžeta ministarstva kulture i u skladu sa rastom njihovog kvaliteta sve više i više pomažemo“, izjavio je Vukosavljević.
Galerija savreme likovne umetnosti u Nišu je ove godine u procesu restitucije izgubila galerijski prostor Srbija. Ministar je podsetio da „restitucija nije grom iz vedra neba koji se desio danas, i sutra je neko ostao bez prava korišćenja“ i rekao da je u više navrata isticao da „upravni odbori i direktori ustanova kulture moraju da znaju da li su objekti u kojima se oni nalaze u procesu restitucije“ koji je transparentan i javan.
„Moram da primetim, ne važi to za sve i uvek, ali bilo je situacija gde su rukovodioci naših ustanova kulture bili veoma inertni – smatrali su da će pukim protokom vremena da se desi neki spas koji će da na magičan način reši stvar“, istakao je Vukosavljević i podsetio da „neki objekti mogu biti isključeni iz tog procesa“ i da je to „stvar Pravobranilaštva u našim lokalnim samoupravama“, a da će Ministarstvo dati punu podršku ukoliko bude bila potrebna.

Jedan od učesnika javne rasprave, profesor Filozofskog falulteta u Nišu i istoričar srpske književnosti Goran Maksimović istakao je da je potreban studijski program arheologije u Nišu jer, kako je rekao, ne postoji dovoljno stručnjaka u Srbiji koji bi mogli da se bave istraživanjima brojnih lokaliteta, naročito na jugu. On se dotakao i projekta osmotomne Enciklopedije Niša, čija dva poslednja toma čekaju objavljivanje, i predložio da se na to ugledaju i ostali regioni kako bi na taj način pomogli u kreiranju nacionalne enciklopedije.
Maksimović je predložio i osnivanje muzeja književnosti u Nišu. On je podsetio da u okviru Narodnog muzeja u Nišu postoje spomen sobe Stevana Sremca i Branka Miljkovića.
„Bila bi to odlična prilika da dvije te spomen sobe, zapravo izrastu u jedan muzej književnosti koji bi djelovao i radio onako kako djeluje muzej Vuka i Dositeja u Beogradu i Muzej pozorišne umetnosti u Beogradu, koji ne bi radio samo muzejski posao, već bi bio neka vrsta istraživačkog instituta i sačuvao istraživačke poslove koje mi sada radimo“, rekao je profesor Maksimović.