Od ukupno 4.150.000 dinara, sa koliko je na ovogodišnjem konkursu Grad Niš podržao projekte iz oblasti kulture, skoro četvrtinu je dobilo Udruženje ugostiteljskih i turističkih poslenika Zoran Mirašević. Milion dinara namenjenih kulturi, otišlo je za promociju hrane iz Konstantinovog doba na Gastro festivalu. Ocena stručnjaka je da je ovakva raspodela sramna, a organizacije koje se bave kulturom odustaju od projektnog finansiranja zbog premalih iznosa koje dobijaju.
Izdvajanja Grada Niša za projekte u kulturi su već godinama oko 4.000.000 dinara (osim 2019. kada je bilo oko 6.000.000), a praksa je da udruženja koja konkurišu dobiju od 50.000 do 200.000, a u retkim slučajevima do maksimalnih 470.000 dinara.
Ipak, ovakva praksa je prekinuta 2023. godine, jer je Udruženje ugostiteljskih i turističkih poslenika Zoran Mirašević Niš dobilo čak 1.000.000 dinara. Reč je o projektu “Očuvanje kulturno-istorijskog nasleđa Grada Niša (Negujemo kulturu, tradiciju sa osvrtom na Konstantinovo doba i trpezu za vreme vladanja)”.
Bez odgovora koje su aktivnosti podržane
Gastro-turistički festival održan krajem maja ispred Oficirskog doma u Nišu, ponudio je posetiocima specijalitete raznih kuhinja. Deo ove manifestacije Grad Niš je na konkursima za kulturu podržao skoro četvrtinom novca koji je opredeljen za projekte u kulturi.
Međutim, koje su konkretno aktivnosti na projektu podržane ostaje nepoznato, jer predsednica Udruženja ugostiteljskih i turističkih poslenika Ančica Dimitrijević nije dala zvaničan odgovor.
Na pitanja novinarke nije odgovorila ni gradska većnica za kulturu Adriana Anastasov, koja je inače bila i predsednica Komisije za izbor finansiranih projekata.
Sudeći po promo materijalima manifestacije, Gastro-festival podržalo je i Ministarstvo turizma i omladine.
Na videu sa YouTube kanala, na ovogodišnjem Gastro-festivalu je bio i štand Konstantinove trpeze, gde se mogu videti đaci Ugostiteljsko-turističke škole Niš.
Više od ovoga, do dostavljanja izveštaja o realizaciji projekta koji ćemo tražiti Zahtevom za pristup informacija od javnog značaja početkom sledeće godine, ostaje nepoznato.
Ko se u Nišu bavi kulturom i od kada?
Projekat Omladine Jazas-a Niš nije ni razmatran na ovogodišnjem konkursu, jer ovo udruženje nije registrovano za obavljanje delatnosti kulture.
Pravo učešća na Konkursu imaju ustanove, umetnička i druga udruženja registrovana za obavljanje delatnosti kulture, osim ustanova kulture čiji je osnivač Grad Niš, pojedinci (umetnici, saradnici, odnosno stručnjaci u kulturi), kao i drugi subjekti u kulturi – pravna lica, čije je sedište, odnosno prebivalište na teritoriji Grada Niša – pisalo je i u tekstu Konkursa.
Sa druge strane, u Konkursu nije eksplicitno navedeno da u okviru konkursne dokumentacije udruženja moraju dostaviti i izvode iz Statuta kojim dokazuju sve svoje oblasti delovanja.
Udruženje ugostiteljskih i turističkih poslenika postoji od 2007. godine, ali po raspisivanju ovogodišnjeg gradskog konkursa za projekte u kulturi, usvojili su novi Statut.
U ovom dokumentu udruženja objavljenom na APR-u, od 14. marta 2023, navode i ostvarivanje ciljeva u oblasti kulture, pored pretežnog razvoja i afirmacije ugostiteljsko-turističke privrede.
Ostaje međutim nepoznato, da li su se i ranije bavili i kulturom i od kada.
Ko je i kako odlučivao o raspodeli novca iz budžeta
Prema Uredbi o kriterijumima, merilima i načinu izbora projekata u kulturi koji se finansiraju i sufinansiraju iz budžeta, o tome koji će projekti biti podržani trebalo bi da odlučuju afirmisani umetnici i stručnjaci u kulturi za oblast za koju se konkurs raspisuje.
Komisiju koja je odlučivala koji će projekti iz oblasti kulture biti podržani ove godine, činile su uglavnom rukovoditeljke niških javnih preduzeća i angažovane u gradskim upravama, dok je na čelu bila funkcionerka vladajućeg SNS-a.
Gradska većnica za kulturu i turizam Adriana Anastasov, koja je predsedavala Komisijom, po struci je ekonomistkinja. Od 2012. godine sedela je u odborničkoj i poslaničkoj klupi, a članica je i više saveta, između ostalih Filozofskog fakulteta u Nišu.
Pored Anastasov, u Komisiji su bile i vanredna profesorka Fakulteta umetnosti u Nišu Milena Rajković, Milena Tokalić iz Kancelarije za lokalni i ekonomski razvoj KLER, Snežana Radović direktorka Istorijskog arhiva, Emilija Ćoćić Bilić, direktorka Galerije savremene likovne umetnosti, Dragan Vujičić iz Gradske uprave za organe Grada i građanska stanja i Maja Stefanović iz Gradske uprave za društvene delatnosti.
Od Uprave za društvene delatnosti Niša tražili smo da nam dostave Zapisnike ili druga dokumenta u kojima se mogu naći informacije sa zasedanja i odlučivanja Komisije.
Jedino što je dostavljeno je Zapisnik sa drugog zasedanja Komisije 28. aprila, iz koga se ne vidi na koji način su članovi Komisije ocenjivali projekte. Napomena uz svaki od prihvaćenih projekata je identična:
Po oceni Komisije projekat ispunjava kriterijume Konkursa. Komisija je donela odluku da ovaj projekat podrži – piše u Zapisniku.
Takođe, uz svaki odbijen projekat, osim onih koji nisu ispunili tehničke uslove konkursa ili poslali nepotpune prijave, stoji napomena:
Po oceni Komisije projekat ne ispunjava kriterijume Konkursa u dovoljnoj meri. Komisija je donela odluku da ovaj projekat ne podrži.
Kultura u Nišu kao kultura hrane
Drugi “najvredniji” projekat ove godine, od 450.000 dinara, bio je kulturni program manifestacije Dani bureka, koji je organizovalo Udruženje umetnika Svetionik.
Tako je trećina novca na ovogodišnjem gradskom konkursu otišla za podršku aktivnosti u okviru manifestacija koje za cilj imaju promociju hrane.
Vanredni profesor Fakulteta umetnosti u Nišu i predavač na UNESCO katedri Univerziteta umetnosti u Beogradu Predrag Cvetičanin komentariše nelogičnosti na ovogodišnjem konkursu za sufinansiranje projekata u kuturi.
Kad se dodeljuju ovako mizerna sredstva, ona bi bilo dobro da se dodeljuju organizacijama koje se stvarno bave kulturom. Trećina ovih mizernih sredstava je dodeljena organizacijama koje se ustvari ne bave kulturom nego ugostiteljstvom – ocenjuje profesor Cvetičanin.
“Mizerni” iznosi odbijaju organizacije koje se bave kulturom
Iz organizacije Štek House koja je tri godine zaredom organizovala humanitarni koncert Jovanovo sunce, sa ciljem da afirmiše lokalne mlade umetnike, kažu da već nekoliko godina ne učestvuju na gradskim konkursima za kulturu.
Razlog je upravo to što je iznos koji dobijaju nedovoljan, naročito u odnosu na količinu posla oko finansijskog izveštavanja.
Dosta je birokratije koja služi kao da se pravdaju milioni, a ne 200.000 ili 300.000 dinara koliko maksimalno daju, pa smo odustali od apliciranja, jer je više trošenje vremena naspram dobiti. Naše iskustvo ove godine, pošto organizujemo koncert Jovanovo sunce je da još nije kultura na dobroj poziciji u gradu i što se tiče javnih institucija i pojedincima i firmi. Žao nam je to se ne menja već godinama – kaže Julija Krstić iz Štek House-a.
Ova organizacija se okrenula sponzorstvima i donacijama, pre nego konkursnom sufinansiranju. Ipak, i za njih je ovogodišnja podela budžetskog novca iznenađujuća.
Prvi put čujem da je takva krajnost i ne znam kakvi su parametri i da li je realno i normalno da neko toliko novca dobije? Nema logike, naročito jer postoje konkursi iz domena javnog interesa gde bi se takva udruženja uklopila – zaključuje Krstić.
Koliko para, toliko muzike – sunovrat kulture u Nišu

Za projektno finansiranje kulture, poređenja radi, u Novom Sadu je ove godine izdvojeno skoro 3 miliona evra, odnosno ukupno 341.900.000 dinara.
Bez obzira na to što u Nišu ima jako mnogo talentovanih ljudi, imamo izvanrednu muzičku scenu, imamo dobru književnu scenu, s ozbirom na to kakva se kulturna politika vodi u gradu imamo dve opcije u osnovi. Jedna je, kada nam sledeći put kažu da smo “seljaci”, da smo “džiberi”, da se pokrijemo ušima i da ćutimo. Druga opcija je da nešto menjamo, na primer, ove koji vode kulturnu politiku u gradu – kaže Cvetičanin.
Osim što ocenjuje dodelu najvećeg dela finansija udruženju ugostitelja, profesor Cvetičanin ističe i da je, u poređenju sa Novim Sadom, izdvajanje za projektno finansiranje kulture u Nišu – sramno.
Obim izdvojenih sredstava, način realizacije kao i ukupan odnos gradskih vlasti prema kulturi u Nišu je velika sramota. To se najbolje vidi kada se uporedi sa Novim Sadom. Budžet Novog Sada je tri puta veći od budžeta Niša, samo što je ulaganje u kulturu 80 puta veće. Odnosno 0,82% budžeta Novi Sad dodeljuje na konkursima za kulturu, u Nišu je to 0,028% – ističe Cvetičanin.
Ističe i da je za novac koji niške organizacije dobijaju na konkursima nemoguće angažovati jednu osobu koja će raditi na projektu dva meseca, po minimalnoj ceni rada, a kamoli realizovati čitav projekat.
I onda se postavlja pitanje, pa gde su te organizacije u Nišu? Pa nema ih, ali zato ih i nema. Nema ih zato što godinama nisu podržavane, a devedesetih godina ih je bilo puno – zaključuje.
Inače, Grad Niš je ove godine sa ukupno oko 850.000 dinara podržao i sedam projekata mobilnosti subjekata u kulturi, sa pojedinačnim iznosima od 50.000 do 196.200 dinara.