Gotovo 70% privednika smatra da državni organi nisu dovoljno otvoreni za saradnju na sprovođenju reformi dok 60% službenika tvrdi da privreda nije zainteresovana za učešće u kreiranju propisa. Neadekvatna regulativa i međusobno nepoverenje ključne su prepreke za razvoj dijaloga javnog i privatnog sektora u Srbiji, ocena je istraživanja NALED-a.
Privreda nije uverena da država može da zaštiti javni interes i stvori bolje uslove za život dok država nije ubeđena da kompanije mogu da deluju za opšte dobro zajednice u kojoj posluju. Najveće nepoverenje vlada prema organizacijama civilnog društva i država se nameće kao zaštitnik građana iako te organizacije čine upravo građani koji udruživanjem žele da ostvare svoja prava, ističu iz ove organizacije.
NALED će u saradnji sa Republičkim sekretarijatom za javne politike naredne četiri godine sprovoditi Projekat javno-privatnog dijaloga, koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a kako bi informisali predstavnike civilnog sektora o novom konkursu, organizovali su info dan.

“Ovim info danom želimo da zainteresujemo organizacije civilnog društva za učešće u ovom projektu. Cilj projekta je da se uspostavi i unapredi javno-privatni dijalog, odnosno dijalog privatnog i javnog sektora, kako bi se poslovalo lakše i kako bi se došlo do jednog prihvatljivog i dobrog poslovnog okruženja, gde bi zajedno donosili važne odluke. Želimo da napravimo održiv dijalog, koji će nastaviti da postoji i po završetku projekta”, ističe savetnica za javno-privatni dijalog organizacije NALED, Aleksandra Sekulović.
Ona dodaje da će projekat rezultirati time da će biti uspostavljeni konkretni predlozi za izmene određenih propisa, u zavisnosti od tema koje budu praćene.
NALED i RSJP će tokom tri godine odabrati šest poslovnih asocijacija i organizacija civilnog društva (po dve godišnje) sa najboljim reformskim idejama, identifikovati ko su njihovi sagovornici u javnoj upravi i među drugim zainteresovanim stranama i sve ih okupiti u tematske grupe. Ove grupe proći će kroz intenzivni trening program i zajedno raditi na realizaciji konkretne reforme.
Dijalog javnog, privatnog i civilnog sektora značajno je zastupljeniji u razvijenijim zemljama, a da je Srbiji preko potreban može se videti i iz prakse usvajanja zakona. Prema podacima NALED-ovog Regulatornog indeksa, od 59 zakona važnih za privredu koji su prošli skupštinsku proceduru tokom 2016. čak 43 je doneto po hitnom postupku (72%) čime je bitno narušena javnost u kreiranju propisa i umanjena predvidivost za privredu. Godinama unazad najveći broj zakona bude usvojen u decembru (u proseku više od 30) sa rokom stupanja na snagu od januara.