Iako niko nije pošteđen posledica globalnog zagrevanja, ono mnogo više utiče na život ranjivih kategorija stanovništva. Uništavanje useva dodato stvara dodatne poteškoće ženama na selu, dok problemi sa vodom posebno utiču na one koji su na granici siromaštva – poput Roma, upozorili su stručnjaci, učesnici Gradskog foruma “Ljudska prava i klimatske promene”.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) predviđanja su da od 2030. godine klimatske promene izazovu oko 250.000 dodatnih smrti godišnje. Ranjive grupe, čija su ljudska prava često ugrožena, dodatno pogađa klimatska kriza, kaže Maja Kamenov iz Odbora za ljudska prava.
Među tim grupama izdvaja osobe sa invaliditetom, Rome, žene na selu… Ljudi, kaže, nemaju svest o tome da je u koncept bavljenja ekologijom bitno uvrstiti ljudska prava i razmišljati o njima u situacijama kada se ona ograničavaju.
Imati osnovno ljudsko pravo na život, na to se nadovezuje pravo na čist vazduh, zdravu životnu sredinu, pijeću vodu, uslove života i pristup resursima – kaže ona.
Kiše, poplave, suše uzrokovane promenom klime godinama unazad stvaraju probleme poljoprivrednicima i poljoprivrednicima. Žene na selu kojima je poljoprivreda primarni posao, moraju da svoje aktivnosti u polju prilagode novim uslovima, podseća Jelena Stojanović iz udruženja Južna Morava Lalinac.
Kasni setva, sve ono što je trebalo davno da se uradi kasnilo je zbog nenormalnih kiša. Sad kad se ukaže dan ili dva ljudi ne mogu da stignu na primer da urade te zasade na vreme, što znači da neće biti prinos u aprilu, nego će biti u junu, što je kasno – pojašnjava Stojanović.
Kamenov od problema izdvaja i novine u mehanizaciji i agrotehničkim merama kojima se tretiraju kulture, a o kojima ih nije niko naučio. Zato ističe i važnost obuka i edukacija žena na selu.
Ekološka pravda zaobilazi Rome
“Ekološki rasizam” i “ekološka pravda” su termini koji se sve češće mogu čuti kada se govori o Romima, Romkinjama i životnoj sredini. Zbog uslova u kojima žive i siromaštva, oni su u grupi koja je izloženija uticaju klimatskih promena nego ostali.
Na granici siromaštva živi oko polovine Roma i Romkinja, kaže Osman Balić iz YUROM centra, a klimatske promene dodatno otežavaju njihov život. Zastrašujuć je podatak da čak 25.000 Roma u Srbiji nema pristup zdravoj pijaćoj vodi.
YUROM centar je tražio da se pravo na zdravu pijeću vodu uvede kao ustavna kategorija, ustavno pravo – ističe Balić.
Posao koji Romi obavljaju najčešće napolju, takođe je u vezi za klimatskim promenama. Naglašava da je njihov prosečan životni vek 44 godine i da su oni ti koji plaćaju najviše.
Dodaje da se ne sme zaboraviti na veliki ekološki doprinos koji daju – oko 70% komunalnog otpada sakupe upravo Romi.
100 kg otpada koji sakupe direktno doprinese prevenciji klimatskih promena, jer to ide na reciklažu – dodaje Balić.
On podseća da se nerecikliran komunalni otpad kumulira, povećava emisiju metana, ugljen dioksida, a to zagađuje zemlju i vodotokove.
Kako još klimatske promene utiču na ranjive kategorije stanovništva društvene grupe i koja su moguća rešenja pogledajte u našem Gradskom forumu.
Gradski forum je deo projekta „Prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove u Nišu 2023“ koji se realizuje u okviru programa EKO-SISTEM, koji sprovode Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska.