• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Svetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a, IZJZ;
  • Od Miloševića do Vučića: Kako se menjala borba protiv cenzure u Srbiji
  • Borba za život troje Nišlija – kako da postanete donor matičnih ćelija
  • Preminuo Jovica Dimitrijević, TV snimatelj iz Niša
  • Ne štedi se za režimska glasila u Nišu: Grad odabrao skuplju ponudu za prenos Skupštine i ponovo raspisao konkurs za medije
  • Ruganje bolu jedne majke: Kako granice ljudskosti blede pred interesima vlasti
  • Uprkos protivljenju akademske zajednice Vlada osnovala Fakultet “za Srbe” – niški Filozofski oštro protiv, najavljuju pravnu borbu
  • Tajna sednica Skupštine prvi put u Nišu – opozicija uglavnom zbunjena, dr Milić najavljuje prenos uživo
  • Prvi milioni iz gradske kase za “Niš TV” – “Šamar svima koji poštuju zakone”
  • Skela kao simbol apsurda, (ne)rada i (ne)brige institucija u Nišu – “najduža korupcija na očigled svih građana”
Home»Aktuelno»“Potencijal mladih novinara u Srbiji je nedovoljno iskorišćen”

“Potencijal mladih novinara u Srbiji je nedovoljno iskorišćen”

Marta SavićBy Marta Savić03/07/2017No Comments
Klaus Dahmann; Foto: A.S

Koliko su mediji u Srbiji otvoreni za mlade novinare? Da li vlasnici i urednici medija na Zapadu više koriste njihov potencijal nego što to čine medijski radnici u Srbiji? Kako se boriti sa cenzurom? O tim dilemama razgovarali smo sa novinarom i koordinatorom Dojče vele akademije u Srbiji Klausom Dahmannom. Po njegovoj oceni medijski radnici u Srbiji još uvek ne koriste potencijal koji mladi novinari imaju.

„To nije laskanje mladima. Ima puno mladih koji imaju znanje i predstavu kako bi trebalo da izgleda novinarstvo koje je interesantno, privlačno i korisno za njih. Imamo, na primer, jutjubere koji su veoma uspešni i oni su zapravo nove zvezde za mlade. Novinari mogu od njih naučiti kako da dođu do mlade publike. Oni imaju više folovera od nekih velikih medija. Zašto? Zato što su instiktivno shvatili čime se može privući ta publika – kojim načinom i jezikom. To je nešto što je potpuno potcenjeno na ovom područiju”, objašnjava Dahmann.

On dodaje da iskustvo ne bi trebalo da bude uvek presudno kada je u pitanju zapošljavanje mladih novinara.

Kada sam počinjao bilo je sasvim normalno da me, kada krenem da radim u novoj redakciji, šef pita: Reci mi otvoreno šta misliš – šta treba da promenim? To je stav koji je suprotan stavu većine šefova medija koje sam video ovde, u Srbiji. Nije ni važno koliko ti iskustva imaš. Ti si kao mlad novinar potencijalna publika. Tvoje mišljenje je važno i ti možeš, sa znanjem koje imaš, iako nemaš veliko iskustvo, čak detaljnije i bolje proceniti šta trenutno ne štima. Otvoreno mišljenje nekog mladog čoveka, novog radnika, koji još uvek nije u toj žabokrečini redakcije treba da bude važno. Po mom mišljenju, malo ljudi u medijima to vidi kao potencijal, kao nešto pozitivno i konstruktivno, kaže Dahman.

Naš sagovornik ocenjuje da se ljudi u Srbiji često ne usuđuju da se upuste u ono što bi njihov autoritet dovelo u pitanje. Mišljenje da ljudi koji tek dolaze sa fakulteta ne znaju mnogo zapravo je propuštanje šanse. „Mladima treba dati prostor i vreme da stvore nove ideje!“

Cenzura – problem i medijskih radnika i publike

Klaus Dahmann ističe da problem cenzure nije problem samo medijskih radnika, već i publike.

Foto: A.S

„Jasno je da medijsko tržište u Srbiji zavisi od finansija i to ne funkcioniše po marketinškim principima, ima tu i projektnog finansiranja, reklama koje se naručuju ili ne naručuju po nekim političkim principima. Ekonomski pritisak je mnogo veći od direktnog političkog. Važno je da čak i preduzeća funkcionišu nezavisnije od politke i političra, kao i da sami političari shvate da kontrola svega i medijskog tržišta zapravo nema smisla i nema budućnost. To je zahtevan zadatak u kome moraju da učestvuju svi akteri, pa čak i publika”, dodaje Dahmann. 

Mladim novinarima koji se suočavaju sa cenzurom Dahmann savetuje da oforme sopstveni medij. „Pokrenuti portal, jutjub kanal ili čak aplikaciju – iz takvih inicijativa često iskrsnu novi mediji.To uopšte ne mora biti velika finansijska investicija, već investicija vlastite radne snage. Osnivanje bloga, vloga ili jutjub kanala nije veliki finansijski izdatak. Novinarstvo u tehničkom smislu postaje sve jeftinije jer nam više nije potrebna ni kamera da bismo usnimili nešto. Bilo kojim telefonom možete usnimiti i namontirati sve! Nove tehnologije i društvene mreže na neki način olakšavaju rad mladim novinarima. Tako je, na primer, Fejsbuk lajv danas moćno oružje novinara“, ocenjuje on.

Dahmann ističe da se često ne vidi da, uprkos cenzuri ili onome ko je vrši, ima dovoljno prostora i za kvalitetno novinarstvo. „Na relativno jednoličnom medijskom prostoru u Srbiji ipak ima mesta za kvalitetno novinarstvo koje ne mora da bude poput jednog ili drugog postojećeg medija. Može se isprobati i neki treći put. Ako se iskoristi čitav spektar novinarstva, medijsko tržište ne bi bilo moguće kontrolisati ni finansijski ni politički“, zaključuje koordinator Dojče vele akademije u Srbiji Klaus Dahmann.

 


DW Akademie je vodeća nemačka organizacija za međunarodni razvoj medija. Podržavaju razvoj slobodnih i transparentnih medija, kvalitetno novinarstvo, a takođe nude i treninge za unapređenje novinarskih veština. 

“Training of Trainers” jedan je od treninga za novinare koji su nedavno organizovali u Media i reform centru Niš u saradnji sa organizacijom Local Press.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

“Biti novinar u Srbiji podrazumeva ličnu žrtvu i hrabrost” Dan slobode medija: najpotrebniji etički kodeks, odbacivanje cenzure i medijska pismenosti Problem medijske scene u Srbiji nije samo problem medija, već svih građana Mladi u Srbiji znaju kakve medije žele, ali su malo prisutni u njima
Marta Savić

    Studentkinja četvrte godine novinarstva Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu. Novinar saradnik Media & reform centra Niš. Glavna i odgovorna urednica Studentskog dnevnog lista.

    POVEZANE VESTI

    Od Miloševića do Vučića: Kako se menjala borba protiv cenzure u Srbiji

    25/11/2025

    Borba za život troje Nišlija – kako da postanete donor matičnih ćelija

    22/11/2025

    Ne štedi se za režimska glasila u Nišu: Grad odabrao skuplju ponudu za prenos Skupštine i ponovo raspisao konkurs za medije

    14/11/2025

    Leave A Reply

    Najnovije vesti

    Od Miloševića do Vučića: Kako se menjala borba protiv cenzure u Srbiji

    25/11/2025

    Borba za život troje Nišlija – kako da postanete donor matičnih ćelija

    22/11/2025

    Preminuo Jovica Dimitrijević, TV snimatelj iz Niša

    17/11/2025

    Ne štedi se za režimska glasila u Nišu: Grad odabrao skuplju ponudu za prenos Skupštine i ponovo raspisao konkurs za medije

    14/11/2025

    Ruganje bolu jedne majke: Kako granice ljudskosti blede pred interesima vlasti

    12/11/2025

    Uprkos protivljenju akademske zajednice Vlada osnovala Fakultet “za Srbe” – niški Filozofski oštro protiv, najavljuju pravnu borbu

    09/11/2025

    Tajna sednica Skupštine prvi put u Nišu – opozicija uglavnom zbunjena, dr Milić najavljuje prenos uživo

    07/11/2025

    Prvi milioni iz gradske kase za “Niš TV” – “Šamar svima koji poštuju zakone”

    04/11/2025

    Skela kao simbol apsurda, (ne)rada i (ne)brige institucija u Nišu – “najduža korupcija na očigled svih građana”

    03/11/2025

    Godinu dana od pada nadstrešnice – Društvo u pat-poziciji, uz studente koji traže najvažniju utakmicu

    31/10/2025
    1 2 3 … 157 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.