Na jugu i istoku Srbije, prema zvaničnim podacima popisa iz 2011. godine fakultet ili visoku školu završilo je 274 Roma. Međutim, nema preciznih podataka koliko pripadnika romske nacionalnosti trenutno studira na 14 fakulteta niškog Univerziteta.
Dvadesetšestogodišnji Robert Kasumović je apsolvent farmacije na Medicinskom fakultetu u Nišu. Pored studiranja, aktivan je u Udruženju romskih studenata u Nišu, a piše i za portal Mašina. On kaže da je interesovanje mladih Roma za medicinske nauke najveće, mada ih ima i na ostalim fakultetima. Ipak, postoji i veliki broj onih koji napuštaju studije usled loše ekonomske situacije u kojoj se njihove porodice nalaze.
„Stipendije koje su romski studenti primali poslednjih pet-šest godina nisu bile dovoljne da dobrom delu tih studenata omoguće da nesmetano nastave svoje studije. Ukoliko studenti dobiju neku pomoć vezanu za studije, a njihove porodice ne dobiju nikakvu pomoć – tu se javlja problem da ti studenti nemaju možda garderobu, nemaju patike ili nemaju možda para da izdvoje za knjige. Nije dovoljno da se romski studenti samo stimulišu na taj način što će primati stipendije, mislim da je više bitno da se sistemski radi sa Romima i to je i jedan od problema zbog čega je toliko veliko osipanje”, kaže Robert.
Slabi izgledi za zapošljavanje Roma nakon diplomiranja još su jedan od razloga za napuštanje školovanja. Svaka četvrta osoba na tržištu rada je romskog porekla. Samo 14% mladih Roma je zaposleno, u odnosu na 38% iz većinske populacije.
„Vi imate jedan stav koji se nekako utemeljio u romskoj zajednici, da ako Romi i završe škole, ne mogu da se zaposle. I jesu delimično u pravu ti Romi koji to zastupaju imajući u vidu činjenicu da, u Dekadi Roma, skoro nijednog visokoobrazovanog Roma nismo zaposlili. To je element koji nedostaje u celoj toj priči“, kaže Osman Balić iz YUROM centra i dodaje da je upravo ta snaga pozitivnog primera ključna kako bi se u romskoj zajednici shvatila važnost obrazovanja i uloga visokoobrazovanih Roma u emancipaciji čitave zajednice.
„Zamislili smo da kroz Dekadu prvo „proizvedemo“ tu, uslovno rečeno, novu romsku elitu koja se školuje na univerzitetima, završava fakultete. Posle toga se uključuju u društvo i počinju da rade. Da se iz te činjenice da su se oni školovali i zaposlili emituje neki pozitivan signal ka romskoj zajednici i da se promoviše taj racionalan stav da se školovanje isplati“, objašnjava Balić.
Za Roberta je stvar jasna – obrazovanje je nephodno za romsku zajednicu. On se nada da je i sam pozitivan primer. „Treba da se obrazuju. To nije preduslov da će možda bolje živeti, ali je svakako uslov da bolje razumeju svet u kome živimo“, poručuje on.
***Media i reform centar Niš će u narednom period objaviti seriju tekstova o stanju u obrazovanju Roma u Nišu i okolini. Tekstovi će se se baviti romskim jezikom, inkluzivnim obrazovanjem, afirmativnim akcijama za obrazovanje Roma i radom civilnog sektora na poboljšanju obrazovanja Roma. Pokušaćemo da prikažemo sa kojim se poteškoćama suočavaju Romi u obrazovanju – od vrtića do fakulteta.
Media i reform centar Niš će tekstove objavljivati na srpskom i romskom jeziku, kao deo projekta “Džandipe – znanje” koji je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije na Konkursu za sufinansiranje projekata iz oblasti javnog informisanja na jezicima nacionalnih manjina u 2017. godini.