Špijunski softveri sve više ugrožavaju digitalnu bezbednost i slobodu medija u Evropi, pokazuje Izveštaj Platforme za bezbednost novinara pri Savetu Evrope. Među najvećim problemima u protekloj godini se navode i obračuni sa istraživačkim novinarima, pritisci i SLAPP tužbe. Pored toga, novinari/ke su u sve lošijoj socio-ekonomskoj situaciji.
Izveštajem pod nazivom “Sloboda štampe u Evropi: Vreme je za preokret” data je procena glavnih problema koji ugrožavaju slobodu medija u Evropi, a konstatovane su i neke nove pretnje po medije
Pretnje i zastrašivanja, zadržavanja, restriktivno zakonodavstvo, SLAPP (strateške tužbe protiv učešća javnosti), odnosno zloupotreba tužbi, zarobljavanje medija i napadi na javne medijske servise. Pretnja sve aktivnijih kriminalnih organizacija kao i medijski linč od strane političara – navedeni su u Izveštaju kao neke od glavnih prepreka sa kojima se suočavaju novinari/ke u Evropi.
Izveštajem je iskazana i zabrinutost za pritiske upućene istraživačkim novinarima koji su bili “pozivani i pretresani od strane državnih bezbednosnih agencija” i “zadržavani i hapšeni pod optužbama za terorizam ili ekstremizam”.
Konstatovana je i “nova pretnja” – socijalna i ekonomska nesigurnost “koja pogađa sve novinare” i koja “visi nad profesijom” uz ostale već postojeće pretnje po profesiju, poput političkih prilika i novih tehnologija.
Sve je veća opasnost od špijunskih softvera, poput Pegasus-a, sa kojim su se mnoge države suočavale od 2021. godine i neophodnost da novinari budu zaštićeni od takve vrste nadzora, piše u dokumentu.
Države članice Saveta Evrope moraju se uzdržati od nezakonitog korišćenja softvera za špijunažu protiv novinara i pridržavaju svojih obaveza prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima kako bi osigurale zakonitost, neophodnost i proporcionalnost svakog slučaja primene – stoji u Izveštaju.
U Izveštaju je primećen “pad broja ubistava novinara” kao i smanjenje nasilja nad novinarima tokom uličnih protesta, ali su “raznolike pretnje, pritisci i ograničenja pod kojima novinari rade” dodatno intenzivirani.
Prethodna godina bila je obeležena ratnim dešavanjima, prvenstveno u Ukrajini, potom i Karabahu i izraelsko-hamasovskim sukobom u Gazi što se takođe odrazilo i na funkcionisanje i rad medija i novinara, posebno u Rusiji, kaže se u Izveštaju.
U Rusiji, rat je bio povod za dalje pooštravanje već surove kontrole države nad medijima i za hapšenje novinara u ime patriotske lojalnosti ili nacionalne bezbednosti. Ruski režim takođe se koristio “transnacionalnom represijom”, uznemiravajući ruske novinare u njihovim zemljama izgnanstva, i “diplomatijom talaca”, zadržavajući strane novinare pod tankim optužbama.
U Izveštaju je istaknuta važnost slobode i nezavisnosti medija i da bez toga nema ni slobodnih ni fer izbora. Ove godine je akcenat stavljen i na izdavanje takozvanih “humanitarnih viza” novinarima koji žive i rade u zemljama pod represivnim režimima i kojima je neophodno da napuste državu ukoliko im bezbednost bude ugrožena.
Ovaj Izveštaj nastao je u saradnji Platforme za bezbednost novinara pri Savetu Evrope sa Evropskom i Međunarodnom federacijom novinara, kao i drugim organizacijama i udruženjima koje se bave medijskim slobodama na tlu Evrope.Podsetimo, prošle godine je Udruženje novinara Srbije objavilo Istraživanje kojim se ukazuje na pogoršanje poštovanja prava medijskih radnika i radnica u Srbiji, kao i na to da se osećaju nezaštićeno i da nisu dovoljno plaćeni za svoj rad.