Reklame u tradicionalnim medijima, ma koliko one bile česte i reklamni blokovi dugo trajali, možemo da preskočimo ili ignorišemo. Međutim, šta je sa onim reklamama kojih nismo ni svesni i čije sadržaje prihvatamo, a da to i ne znamo?
Skriveno reklamiranje je promocija neke turističke destinacije ili organizacije kroz reportažu na televiziji, zatim nekog hotela ili kafane tako što se baš u njemu snima neki intervju, ili nekog brenda koji se diskretno provuče kroz razgovor, bez jasne naznake da je u pitanju reklama.
Mnogi korisnici društvenih mreža nisu svesni da su postovi sa oznakom Sponsored uglavnom reklame, kao ni nošenje ili korišćenje određenih brendova koje uglavnom poznate ličnosti na svojim profilima ili na gostovanjima u emisijama zapravo reklamiraju.
Iako se koristi, skriveno reklamiranje je u našoj zemlji zabranjeno zakonom, a novinarka Raskrikavanja Marija Vučić smatra da ga često ne prepoznaju ni novinari, a kamo li ostali konzumenti medijskog sadržaja.
„Skriveno reklamiranje je promo sadržaj, upakovan u novinarsku formu. Vi sada imate reportažnu priču, napisanu u kladionici. Novinar kao piše toplu ljudsku priču, a ustvari je reklama za kladionicu“, navodi ona kao primer.
Kako kaže, opasno je to što tekstovi i prilozi sa skrivenim reklamama zvuče novinarski i izgledaju kao da iza njih stoji novinar i njegovo istraživanje.
Kako prepoznati skrivenu reklamu?
Ukoliko neki tekst ima za cilj promovisanje bilo koga i bilo čega, kao i ekonomsku dobit od toga, on mora vrlo jasno da bude označen kao promo sadržaj.
„Nažalost, u našim medijima, pogotovu u štampi, novinari pribegavaju tome da tekst opreme tako da nije jasno da je u pitanju reklama, nego na kraju teksta stave P.O, što ustvari znači da je u pitanju plaćeni oglas. To može biti savet čitaocima da na to obrate pažnju. Pored toga, ukoliko na kraju stoji mala brojčana šifra na kraju teksta ili uz ivicu teksta, takođe se radi o reklami. Ukoliko ih neko tuži za prikriveno oglašavanje, oni mogu da se izvuku i kažu da su obeležili tekst, ali to nisu učinili jasno i nedvosmisleno. Ko nema lupu, neće shvatiti da je u pitanju reklama“, upozorava Marija Vučić.
Izradu multimedijalnih sadržaja za projekat Medijska pismenost – Stvarnost iza ekrana, koji realizuje Media i reform centar Niš, podržao je Grad Niš u okviru Konkursa za sufinansiranje projekata za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja na teritoriji Grada Niša u 2018. godini.
Projekat je fokusiran na predstavljanje kako stavova mladih, tako i ekspertskih mišljenja o važnim temama koje se tiču medija i medijske pismenosti.