Vodič kroz građanski budžet, odvajanje novca za velike kapitalne projekte i veće učešće građana i civilnog sektora u kreiranje budžeta, prioriteti su Grada Niša kada je u pitanju donošenje odluke o budžetu grada za 2019. godinu. Kroz javne rasprave, okrugle stolove i sastanke gradonačelnik Darko Bulatović je obećao veće učešće aktivista nevladinih organizacija, medija i građanki i građana u odlučivanje na koji način će gradski novac biti raspoređen.
Nakon prošlogodišnjeg izostanka javne rasprave o budžetu za 2018. godinu, predstavnici organizacija Protecta i Media i reform centar Niš u dogovoru sa gradonačlenikom Niša Darkom Bulatovićem i gradskim sekreterijatima, pokrenuli su ciklus javnih rasprava o budžetu Grada Niša za 2018. godinu. Prva u nizu održana je 15. novembra u Gradskoj kući. Tom prilikom predstavljen je dogovor o aktivnostima koje će pratiti izradu budžeta, a predviđeni rok predstavljanja Nacrta budžeta za sledeću godinu je 15. decembar, nekoliko dana pred rok kada Skupština Grada mora da usvoji predlog kako će se trošiti gradski novac u sledećoj godini.
“Ideja naše organizacije i konzorcijuma Partnerstvo za održvi razvoj bila je da ne radimo sami, pa smo se obratili organizaciji Protecta, a naišli smo na dobar prijem od strane gradskog rukovodstva. Očekujemo da ćemo u narednih mesec dana pričati o gradskom budžetu”, istakao je predstavnik Media i reform centra Niš Nebojša Rančić.

Jedan od ciljeva, kako su naveli gradonačelnik Bulatović i predstavnici Protecta-e i Media i reform centra Niš Milan Stefanović i Nebojša Rančić je i veće učešće građana u donošenju odluka o raspodeli novca iz gradske kase. Publikacija Vodič kroz građanski budžet je jedan od načina na koji će građani, ali i predstavnici nevladinih organizacija moći da razumeju šta piše u Nacrtu budžeta grada.
“Želimo da za ovih mesec dana građani dobiju što više mogućnosti da predlože određene investicione stavke. Cilj je da napravimo institucionalne mehanizme kako bi svake godine grđani mogli da se uključuju u kreiranje budžeta jer oni koji svojim izdvajanjima pune budžet imaju prava da odlučuju i o njegovom trošenju”, napomenuo je predstavnik organizacije Protecta Milan Stefanović.
Međutim, Bulatović je istakao prioritete koji se tiču budžeta. Prvi od njih je izmirivanje dugova iz prethodne godine, zatim plate gradskim službenicima i troškovi struje, vode, komunalija gradskih službi bez kojih, kako je naveo, ne bi mogao da funkcioniše sistem. Dostignuta prava i privilegije određenih kategorija kao što su deca, osobe sa indvaliditetom je sledeći prioritet na koji se mora obratiti pažnja. Nakon toga dolazi izgradnja i rešavanje komunalnih problema na teritoriji grada.
Kao primer dobre prakse ušeća građana u raspoređivanja novca navedeni su Sremska Mitrovica i neke beogradske opštine koje su odvojile deo budžeta i na osnovu ankete među građanima u mesnim kancelarijama uložile novac u rasvetu, dečija igrališta i slične projekte koje nisu planirani budžetom. Primena ovakve prakse nije moguća ove godine, kako su istakli gradonačelnik i predstavnici sekretarijata, ali vodiće se računa da se već od sledećeg budžeta za 2020. godinu krene sa tim načinom rada.