U roku od 20 sati zabeležene su dve pretnje i jedan fizički napad na novinare i novinarke u Srbiji, kaže član Stalne radne grupe za bezbednost novinara i predsednik Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) Veran Matić. Pretnje su upućene novinarki Brankici Stanković, zatim redakciji lista “Danas”, dok je novinarka “N1” Maja Đurić fizički napadnuta. On ističe da je neophodno brzo i efikasno procesuirati ove napade, jer se jedino tako mogu sprečiti novi.
U vremenu povišenih tenzija zbog pojedinih događaja o kojima mediji izveštavaju, poput poslednjih dešavanja na Kosovu, nisu retke pretnje i napadi na medijske radnike/ce. Njih je, prema rečima Verana Matića, za samo jedan dan bilo tri.
Televizija “Hepi” pokreće hajku na Brankicu Stanković i redakciju “Insajdera” putem gostovanja Zorana Ćirjakovića, koji u razgovoru sa autorom emisije Milomirom Marićem, na osnovu podsećanja na serijal emisija “Insajdera” “Patriotska pljačka” iz 2012. godini i “Nastavak patriotske pljačke” iz 2013. godine, optužuje ovu novinarku i redakciju da su odgovorni što je stvorena “monstruozna slika” o narodu na Kosovu, stoji u saopštenju Matića.
Posle emisije “Ćirilica” na televiziji “Hepi”, tokom noći se pojavila objava namreži “X”: “Brankice pakuj kofere sama da ti mi nebi pakovali” sa jednog profila. Nekoliko sati kasnije, obrisani su i poruka i nalog, kaže Matić.
On podseća da je ovaj istraživački serijal otkrio je da je od 2002. do 2012. godine Srbija u proseku dnevno izdvajala 650.000 evra za ugrožene na Kosovu kojima ta pomoć nije stizala usled zloupotreba i neadekvatne kontrole trošenja tog novca. Ove navode potvrdio je anketni odbor Skupštine Srbije, koji je formiran nakon emitovanja serijala. Matić podseća i da je napravljen i izveštaj koji nikada nije stavljen na dnevni red Skupštine. Pored toga, i predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 2018. godine potvrdio i izneo još podataka o tome.
Preteća poruka stigla je putem Fejsbuka i na adresu redakcije dnevnog lista “Danas”. Njima se poručuje da “Posle spaljivanja neće ni pomena biti od njih”. Na ovu pretnju brzo je reagovalo tužilaštvo za visokotehnološki kriminal i prema Matićevim rečima, u toku je identifikacija počinioca.
Novinarka televizije “N1” Maja Đurić verbalno, a zatim i fizički, napadnuta je dok je radila. Nju je, dok je snimala prilog na trotoaru, odgurnuo radnik obezbeđenja fabrike “Mitros” u Sremskoj Mitrovici. Nadležni u MUP-u u Sremskoj Mitrovici i tužilaštvu su veoma brzo reagovali i počeli sa prikupljanjem svih podataka.
Veoma je važno da odgovori na ovakve napade na novinarsku profesiju budu brzo i efikasno procesuirani. Jedino tako se može sprečiti eskalacija novih napada na novinare. Pogotovo u vremenu povišenih tenzija uzrokovanih događajima o kojima medijski radnici i mediji moraju da izveštavaju, zaključuje Matić u saopštenju.
Neazvisno udruženje novinara Srbije (NUNS) zabeležilo je u ovoj godini, do sada, šest fizičkih napada na novinare, 31 verbalnu pretnju i 85 pritisaka na novinare.
Uvrede dolaze i od predsednika, na targetiranje reagovao i NUNS
Nije retkost ni da se uvrede upućene novinarima i novinarkama čuju i od predsednika Srbije Aleksandra Vučića. To je bio slučaj i nekim od poslednjih obraćanja javnosti poput konferencije na kojoj je govorio o dešavanjima na Kosovu.
Novinarka “N1” Sanja Sovrlić pitala je da li postoje informacije o napadačima koji su ubili kosovskog policajca, kao i čije su uniforme nosili napadači i da li se zna odakle im. Pitanje novinarke Vučić je ocenio kao insinuaciju da je Srbija dala uniforme i “kako je Srbija kriva”.
Napade i targetiranje novinara od strane vrha države osudio je i NUNS.
Postala je redovna praksa da u ovakvim turbulentnim situacijama novinari i mediji postaju mete za pretnje i diskvalifikacije jer obavljaju svoj posao – izveštavaju o događajima koji su od javnog interesa i suština njihovog posla je da javnosti pruže pravovremene i tačne informacije. Podsećamo da su političari dužni da odgovornim ponašanjem pomognu da se novinarstvo i sloboda izražavanja zaštite, kažu iz NUNS-a.
Iz NUNS-a naglašavaju da nisu više u pitanju samo sloboda medija i medijskog pluralizma, već se radi i o ozbiljnom ugrožavanju sigurnosti novinara sa potencijalno teškim posledicama.
Zaključuju da je krajnji je trenutak da nosioci vlasti medije prihvate kao ravnopravne partnere u procesu demokratizacije društva i omoguće punu slobodu izražavanja.
*Tekst je dopunjen informacijama iz NUNS-a