Besplatna zajednička SOS telefonska linija za podršku ženama koje su pretrpele rodno zasnovano nasilje dostupna je od pre mesec dana zahvaljujući mreži “Žene protiv nasilja”. Žene kojima je potrebna pomoć, imaće priliku da razgovaraju sa nekom od obučenih aktivistkinja i konsultantkinja. Centar za devojke iz Niša deo je ove mreže, a, kako kažu, za sada telefoni rade od 14 do 16 sati.
Kako bi pomogla ženama žrtvama nasilja, mreža “Žene protiv nasilja” odlučila je da na Međunarodni dan SOS telefona pokrene besplatnu liniju. Kada okrenu broj 0800 300 339 javiće im se neka od preko 60 dugogodišnjih aktivistkinja i konsutantkinja za rad na SOS telefonu i pružiti pomoć.
Naša podrška kroz ovu telefonsku liniju ima za cilj da sa ženama koje su u nasilju ili su preživele nasilje, rade žene koje se vode feminističkim principima i koje će obezbediti odgovarajuću pomoć svakoj ženi koja pozove na telefon. Ne delimo savete jer svaka žena zna šta je najbolje za nju i kada je spremna da ode iz nasilja. Mi smo tu da je saslušamo i pružimo podršku da razjasni sama sebi šta želi i šta može da uradi, da je razumemo – kaže Marija Virijević iz Centra za devojke.
Virijević kaže da će, ukoliko je potrebno, žene uputiti institucijama ali i pripremiti za odlazak u iste. Ukupno se 13 organizacija od 28 iz Mreže prikljucilo ovom pilot projektu. Među njima je i organizacija Centar za devojke iz Niša.
Kako je ovaj telefon podrške još uvek u pilot obliku, trenutno radi radnim danom od 14 do 16 sati, i tako će biti u prvih šest meseci od pokretanja. Nakon tog perioda radiće se na tome da se poveća broj sati dežurstava. Broj telefona je 0800 300 339 i besplatan je za pozive sa svih mobilnih i fiksnih operatera – ističe Virijević.
Poziva na ovaj broj je već bilo, a Virijević kaže da je potrebna mnogo veća promocija kako bi za njega što više žena saznalo.
Podseća da ovakav način funkcionisanja zajedničkog telefona podrške dosad nije postojao u Nišu. Kaže da Centar za devojke ima svoj telefon podrške godinama, kao i romska Osvit organizacija koja pruža podršku i usluge devojkama i ženama na romskom jeziku.
Inače, deo projekta su organizacije iz različitih krajeva Srbije: Kragujevac – Oaza Sigurnosti, Kraljevo – Fenomena, Kruševac – Peščanik, Užice – Ženski centar, Niš – Centar za devojke, Vlasotince – SOS za žene i decu žrtve nasilja, Leskovac – Žene za mir, Vranje – Odbor za ljudska prava Vranje, Smederevska Palanka – Femina, Beograd – Viktimološko društvo Srbije, Autonomni ženski centar, Iz kruga Beograd i Daje.
MLADE DEVOJKE U NIŠU SE NE OSEĆAJU BEZBEDNO, POKAZALO ISTRAŽIVANJE CENTRA ZA DEVOJKE
Centar za devojke je prošle godine uradio anketu na četiri fakulteta i u 10 srednjih škola u Nišu sa 241 devojkom o bezbednosti devojaka i žena na javnim mestima u Nišu. Pitanja su bila vezana za subjektivnu procenu bezbednosti, nebezbedne lokacije u gradu, doživljeno nasilje u javnom prostoru i predloge mera za povećanje nivoa bezbednosti u gradu.
Rezultati su pokazali da je više od polovine njih ocenilo da se oseća “srednje bezbedno”. Oko 40% ispitanica navelo je da je doživelo neku vrstu nasilja na javnom mestu, i to: verbalno 33,6%, uhođenje 25,3%, seksualno nasilje 13,7% i fizičko nasilje 4,6% devojaka.
Kao nebezbedna mesta navele su ulice i prolaze, čak oko 75% njih. Nešto više od polovine smatra da su to autobuska stajališta i gradski prevoz, zatim kej, mostovi i nadvožnjaci, dok trećina kao nebezbedne vidi parkove.
Iz Centra za devojke kažu da su upoređujući odgovore izvele zaključak da jedan deo ispitanica, najviše srednjoškolki, ne prepoznaje verbalno nasilje kao nasilje, ili kao ,,dovoljno ozbiljno” nasilje, iako najveći broj napada počinje između ostalog verbalnim nasiljem i uznemiravanjem.