Stanovnici juga Srbije od sada mogu na jednom mestu da dobiju detaljan uvid u stanje opštine u kojoj žive. Putem portala Jasno mogu da uporede više od 40 različitih pokazatelja, među kojima su prosečne zarade, stepen razvijenosti opština, sa podacima iz drugih lokalnih samouprava. Portal je pokrenula istoimena neformalna grupa iz Svrljiga, sa ciljem da građanima ovog, ali i drugih mesta u Srbiji, omogući lakši pristup javno dostupnim podacima i ukaže na razlike u regionalnom razvoju i problemu centralizacije.
Nakon života u Beogradu, Nikola Jovanović se sa suprugom vratio u rodni Svrljig. Međutim, po povratku ih nije zatekla najbolja situacija. Kako Nikola ističe, na svakom koraku bilo je vidljivo koliko je ovo mesto nerazvijeno.
Budući da se i privatno, već nekoliko godina, bave prikupljanjem i analizom podataka o ulaganjima na osnovu Zakona o regionalnom razvoju, odlučili su da se temi razvijenosti opština dodatno posvete. Tokom istraživanja pronašli su veliki broj podataka državnih organa i shvatili da podaci ukazuju na mnogo dublje probleme od onih o kojima se najčešće govori u medijima.
Došli su do podataka da postoji čak 19 devastiranih opština, od kojih je 15 na jugu, među kojima i njihova Svrljig. Zaključili su i da je mnogim mestima potreban ravnomerni regionalni razvoj, a ne duboka centralizacija u kojoj vodeće mesto zauzimaju Beograd i Novi Sad.
Ukupno ulaganje u regionalni razvoj u svih 19 devastiranih opština (u kojima živi ukupno 307.000 stanovnika) u prethodnih 6 godina iznosilo je 226 miliona evra ili 734 evra po glavi stanovnika. Za isti vremenski period, u samo jednu beogradsku opštinu, Savski venac (u kojoj živi oko 37.000 građana), iz istog fonda koji je namenjen uravnoteženju razvoja svih krajeva naše zemlje, uloženo je 863 miliona evra ili 23.510 evra po glavi stanovnika. Skoro četiri puta više nego u svih 19 devastiranih opština zajedno – pokazuju podaci do kojih su došli .
Dodatnu podršku njihovom istraživanju i želji da podignu svest o problemima nejednakog razvoja opština, pružio je projekat EU Resurs centra i njihovih partnerskih organizacija.

Rezultate četvoromesečnog istraživanja objedinili su na portalu Jasno, gde građani putem veb-aplikacije mogu da uporede svoju opštinu sa drugim lokalnim samoupravama u Srbiji, na osnovu različitih statističkih pokazatelja.
Kada o bilo kojoj opštini kažete bilo koji javni podatak mi često ne znamo da li je to nešto mnogo, malo da li je to nešto veće ili manje. Ljudi imaju taj osećaj kvaliteta života u svojoj životnoj sredini i to je jedna stvar. Ovde mogu da direktno na sajtu uporede svoju opštinu sa nekom drugom i da tu vide gde se njihova opština nalazi – kaže Nikola.
Među podacima koje su analizirali nalaze se i oni koji ukazuju da je u čak 91% opština prosečna zarada niža od republičkog proseka. Dok u samo 16 od 168 gradova i opština Republike Srbije, zaposleni građani su zaradili platu višu od prosečne.

Sve ove podatke, Nikola kaže, obrađuju kroz brojne softvere. Tako će osim na sajtu oni biti distupni i kroz AI podkast u obliku razgovora dvoje ljudi na temu regionalnih razlika koje postoje u Srbiji.
Znamo da raste broj ljudi koji slušaju podkast. On se često sluša među mladima. Onda, ako je samo u audio formatu, a mi ćemo imati na platformama svim, na Deezer-u, Spotify-u, u audio formatu onda se može slušati u teretani dok vežbate može se slupati dok putujete i tako dalje. To je samo jedan od načina – poručuje on.
Smatra da “logike nema” u mnogim stvarima i da je mnogim mestima potreban ravnomerni regionalni razvoj, a ne duboka centralizacija u kojoj vodeće mesto zauzimaju Beograd i Novi Sad. Zato je i cilj ovog portala da se, kao što i njegov naziv kaže, JASNO bori za istinu o centralizaciji naše zemlje i neravnomernom regionalnom razvoju Srbije.
Inače, prilikom zvanične prezentacije aplikacije u Svrljigu predstavili su i Belu knjigu centralizacije, publikaciju nastalu kao rezultat njihovog istraživačkog rada, koja je posetiocima bila dostupna u digitalnoj galeriji prostora Pipl Hab.
Projekat se realizuje u okviru programa „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“, koji sprovodi Beogradska otvorena škola u partnerstvu sa organizacijama civilnog društva: Novosadska novinarska škola, ENECA, Užički centar za prava deteta, Nova planska praksa, Sigurne staze, Mladi poljoprivrednici Srbije, kao i međunarodnim partnerom Fondacijom Fridrih Ebert (Friedrich Ebert Stiftung). Projekat je podržan od strane Evropske unije i realizuje se u periodu 2023–2026. godine.
