Dugo očekivani izbori sada su i zvanično raspisani. 25. oktobar biće datum kada će građani ponovo vanrendo izaći na birališta i birati narodne poslanike. Za novu premijersku fotelju Vučić je zalet uhvatio iz Niša, grada gde naprednjaci nemaju kompletnu vlast. S druge strane, studenti su krenuli iz Novog Sada, grada gde je sve i počelo, predstavljanjem prvih imena sa liste. I dok se opozicija raspoređuje po taborima – ko je uz studente, a ko izbornu utakmicu igra za sebe, sociolog Đokica Jovanović navodi da nas očekuju izbori sa istorijskim značajem.
Građani Srbije će još jednom vanredno izaći na birališta 25. oktobra. Od uvođenja višestranačja to će biti 11. po redu takvi izbori, a od dolaska SNS na vlast 2012. godine – peti. Pre toga, vanredno na birališta izlazilo se 2014, 2016, 2022. i 2023. godine.
Za rešavanje društvenih kriza koje su dovodile u pitanje legitimitet aktuelne vlasti, a ponajviše predsednika države Aleksandra Vučića, izbori su bili gotovo uvek oprobani mehanizam.
Međutim, nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi i studentskih protesta koji su gotovo celu zemlju podigli na noge – izbori su zapali u drugi plan.
492 dana od kako je raspisivanje izbora postao jedinstven zahtev Studenata u blokadi – isti su i raspisani. Uprkos tome što je nekolicina ODIHR preporuka za unapređenje izbornih uslova sprovedena, prema oceni mnogih analitičara – biće održani u najnepovoljnijem političko-društvenom ambijentu, sa posebno narušenim medijskim uslovima.
Vučić „naciljao“ premijersko mesto iz Niša
Iako je kampanja obilaženje sela i obećavanja puteva i kanalizacije počela i pre zvanične izborne kampanje – Aleksandar Vučić je načelno za premijersko mesto predložen tek pre nedelju dana u Nišu.
Sociolog i univerzitetski profesor u penziji Đokica Jovanović ističe da će kampanja za ove izbore biti kakva je i inače bila – bez ikakvih pravila.
To je ono što zabrinjava, jer kada bez pravila, instinktivno kreće vlast, to može da izazove i velike nevolje. Ako se to i desi u ovom slučaju ja mislim da će to biti prazna praćka, ne očekujem ništa ni regularno, ni korektno. Mada toga do sad nije ni bilo, ali tek ga sada neće biti – smatra Jovanović.

U jedinom gradu u kom SNS nema apsolutnu vlast u zemlji, zasedao je glavni odbor ove stranke. U Narodnom pozorištu, na daskama koje život znače, vrhuška naprednjaka odlučila je da svoj najjači adut i ozvaniči za premijersko mesto.
Jovanović navodi da je Niš verovatno izabran jer im je delovao kao poslednji veći grad koji je realtivno miran, nakon što su otkazana okupljenja u Čačku i Novom Sadu.
„Taj njihov skup ovde je u suštini bio fijasko“ – ističe Jovanović.
Jurnjava građana sa policijom u širem centru grada, kao i obruč organa reda oko Narodnog pozorišta, kako ne bi došlo do preklapanja učesnika dva skupa, podsetila su na dešavanja od 21. marta prošle godine. Ipak, skup SNS-a i protest na koji su pozvali studenti završio se sa nešto manje tenzija ali i žumanaca.

Nakon Pozorišta, svojevrstan performans predsednik države imao je i na ulicama opkoljenog centra. On je u pratnji kamere šetao tražeći „blokadere da ih pozdravi“. Ovaj Vučićev gest Jovanović je ocenio kao prilično „nemaštovit“ i dodao da „od takvih u politici ne moožeš mnogo da očekuješ“.
Toliko je atmosfera uzavrela. Mi smo u strašnoj iznudici, baš nas briga za simboliku. Možete da mislite o simbolici tamo gde imata prosečna i pristojna primanja pa ćemo se sad igrati pozorišta. Ne, ovde ljudi osećaju da je već pređena ta linija koja je opasna i po njih i po njihove porodice – rekao je Jovanović.
Studenti i opozicija u više kolona
Dogovor o jednoj koloni ostaće očigledno nedosanjani san protivnika vlasti. Dok je Studentska lista bez kalkulacija najavila učestvovanje na izborima i da se neće prikloniti nijednoj strani, od opozicionih stranaka deo javnosti očekivao je da se povuku i podrže studentski pokret.
Dobar deo njih je to i učionio. Među prvima Demokratska stranka, pokret Kreni-promeni i Zeleno levi front, a kasnije i predstavnici niške opozicije Dragan Milić, Miodrag Stanković i Tamara Milenković Kerković.

Studentski pokret započeo je svoju izbornu kampanju skupom u Novom Sadu, tamo gde je, kako kažu, sve i počelo. Predstavljeno je 30 kandidata za poslanike, među kojima su sociolog Jovo Bakić, glumac Tihomir Perić, profesorka Pedagoškog fakulteta u Somboru Ljubica Oparnica, predsednik Sindikata Sudske vlasti Nemanja Đurić i drugi.
Sa druge strane, pojedine opozicione stranke nisu želele da odustanu od izborne utakmice – tako će na opozicionom spektru za sada biti prisutna bar još tri bloka. SSP Dragana Đilasa izaći će u koaliciji sa Srbija centrom Zdravka Ponoša i Pokretom Solidarnost. Takođe, tu je i opozicion lista Miroslava Aleksića (Narodni pokret Srbije), Miloša Parandilovića (Novo lice Srbije) i Aleksandra Jovanovića Čute (Ekološki ustanak).
Na desnom spektru najavljen je i nastup Novog DSS-a Miloša Jovanovića i Monarhista (otcepljenog ogranka Pokreta za obnovu Kraljevine Srbije).
Jovanović navodi da je opozicija dobro iskalkulisala šta joj je činiti, pa shodno tome i donela odluke.
Ovi što su dali podršku, verovatno su iskalkulisali da na izborima nemaju baš nikakvu šansu. Evo Crtino istraživanje je pokazalo da neki od njih ne mogu da dobace ni 1%. Verovatno su videli, pretpostavljam, da slamka spasa leži u tome da daju podršku studentskoj listi. Ovi drugi koji će možda preći cenzus – kakva je vajda od toga što ćeš možda preći cenzsu sa 3 ili 4 odsto? Tako da iako se to desi njihova delatnost će u okviru parlamenta biti minorna – smatra Jovanović.
Sociolog Jovanović navodi da će ovi izbori biti izuzetno važni za društvo čak i sa istorijskog aspekta. Napominje da su studenti uspeli da sprovedu takvu mobilizaciju posle decenija apatije što je samo po sebi veliki uspeh nezavisno od izbornog rezultata.
Dok se liste formiraju i jedna i druga strana čekaju da Republička izborna komisija usvoji obrasce za podnošenje izbornih lista, kako bi moglo da se počne sa prikupljanjem potpisa.
Krajnji rok za predaju izbornih lista biće 5. oktobar.




