• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Alan Ford u Srbiji: Uzmi od siromašnih, daj onima koji su već otišli
  • Dobrovoljno vatrogasno društvo u Brestovcu – novo ruho za staru tradiciju
  • Niški novinari napadnuti tokom Prajd karavana u Pirotu, uhapšeni napadači
  • “Dobre komšije” se ujedinile i uredile zajedničko dvorište u Aleksincu
  • Pod lupom stručnjaka: Da li je Niš dobio program koji može da smanji zagađenje vazduha?
  • Nišlije o Vučićevom portalu “Ko si bre ti?” – od izbornog zamajca do koruptivnog poduhvata
  • Brucoši niškog Filozofskog oslobođeni školarine, ali strah od nove “kazne” vlasti i dalje postoji
  • Umesto obilaznice u Nišu se pruga izmešta u drugi deo grada, u Borskoj najavljuju protest
  • Na korak do rešenja za studente koji su ostali bez budžeta na niškom Filozofskom
  • Predizborno leto u Nišu – (ne)jedinstvo opozicije, nova manjinska koalicija i gradonačelnik u kampanji
Home»Aktivni građani»Da li građani imaju pravo na regulaciju elektronskih medija?

Da li građani imaju pravo na regulaciju elektronskih medija?

Nemanja StevanovićBy Nemanja Stevanović16/05/2018No Comments
Danko Nikolić, Predrag Blagojević, Dušan Raković i Dragan Đorđević; foto: MRCN/Nikola Stojanović

Kako bi omogućila uvid u ponesene žalbe Regulatoru elektronskih medija (REM), i time omogućila transparentnost, a pre svega olakšala način podnošenja prijava građana – Zaječarska inicjativa 2015. godine lansirala je interent aplikaciju Publika. Kako ističu iz Inicijative, na ovaj korak su se odlučili jer sam formular REM-a nije dovoljno dobar, a žalbe nisu transparentne, već neke od njih REM citira u svojim godišnjim izveštajima. Od danas gledaoci će moći da podnesu žalbu bez prethodne registracije, što je novina kako ističe član Zaječarske inicijative Danko Nikolić.

„Vizuelno neće biti drugačija, a razlike su da smo odustali od registracije. Primetili smo da to odbija ljude da se žale za neki sadržaj. Biće naprednija u smislu da će slanje i prijava biti mnogo sigurnija jer ćemo moći da vidimo da li je neko dobio mejl, da li ga je otvorio i pročitao“, navodi Nikolić.

Ocenjujući rad REM-a, Zaječarska inicijativa navodi da je potebno da rade odgovornije jer su za to plaćeni od strane poreskih obveznika. Oni navode da britanski regulator, za razliku od domaćeg, javno i transparentno prikazuje prijave, što Inicijaiva ocenjuje kao pravi dokaz odgovornosti.

„Odgovorniji rad REM je prvenstveno da odgovori neko da je poruka primljena jer to nije samo zakonska obaveza, već i gest lepog ponašanja, ali odgovorniji rad je, pre svega, da vidimo zašto se građani žale“, navodi Danko Nikolić.

Кako navodi direktor Odbora za ljudska prava Niš Dragan Đorđević, građani imaju zakonsko pravo na žalbu . Ono što on ističe je nefunkcionalnost tog mehanizma:

„Mi čak ne znamo, nemamo informaciju od REM-a šta je predmet tih žalbi građana i kako se o tim žalbama odlučivalo. To sve potvrđuje disfunkcionalnost i nesklad sa pravnim okvirom i propisima kako bi REM trbalo da funkcioniše“.

Pitanje je da li građani imaju nekog uticaja svojim žalbama na REM, a urednik Južnih vesti Predrag Blagojević misli da „na REM građani ne mogu da utiču jer on direktno zavisi od vlasti“.

„Ne samo sada, već i ranije kad se zvao RRA. Da bi građani uticali na REM, moraju da utiču na Vladu, a da bi uticali na Vladu, moraju da utiču trenutno na jednog čoveka na koga ne mogu“, dodaje Blagojević.

Zaječarska inicijativa ističe da je najviše prijava bilo u vezi sa rijaliti programima. Oni ocenjuju to kao najvidljive jer „ljude dosta iritira i okidač je da se ljudi žale“. Međutim, oni navode da je ideja da se podstaknu roditelji da se žale na one programe, mimo rijalitija, za koje smatraju da loše i uznemirujuće utiču na njihovu decu. Takvih prijava je bilo najviše u kategoriji emitovanja nasilja u vreme kada je zakonski to nedozvoljeno.

„U Francuskoj su bile rasprave da li rijaliti treba da se prikazuje ili ne“ navodi Dušan Raković iz Centra za humanističke studije, „Međutim, oni su svuda opstajali i čak se prave bizarni rijaliti. Problem kod naših rijalitija je što nisu usklađeni sa regulativom – prikazuje se u vreme kad ne treba da se prikazuje, sadržaji kojima nije mesto“.

Raković navodi da je najveći problem nereagovanje na prijavu. Ono što ističe kao problem i to kad sud ustanovi kršenje zakona – nema nikakvih posledica po medij koji je prikazivao taj sadržaj.

Zakon koji daje veću nezavisnost РЕМ-u način је na koji je moguće urediti, tvrdi Blagojević. Međutim, on tu vidi  drugi problem:

„Mislim da ne može to da se promeni sve dok se ne promeni izborni zakon – sve kreće iz Parlamenta i mislim da mora da se promeni izborni zakon i  poveća odgovornost poslanika koji treba da budu nardoni, a ne partijski poslanici“, navodi Blagojević.

Ipak, Dragan Đorđević ističe da organizacije civilnog društva moraju da evidentiraju i artikulišu sve napore i vrše pritisak na REM.  Za to je, navodi on, potrebno da civilni sektor promeni način rada i komunikacije sa građanima. Sa ovim je saglasan i Dušan Raković i navodi da je potreban jedan „front“ kako bi se stvari rešavale ozbiljnije.

„U svakom slučaju ono što se dešava je da se nevladine organizacije koordinišu i oko nekih pitanja – to je budućnost jer mnoštvo sitnih problema teško će se rešiti tako što se rešava jedan po jedan“, zaključuje Raković.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

REM nacionalne frekvencije dodelio istim televizijama, raspisan konkurs i za petog emitera Koalicija za slobodu medija odluku REM-a vidi kao nastavak medijskog mraka Solidarnost kao prvi korak u borbi protiv ekstremizma (Ne)ograničena sloboda medija
Nemanja Stevanović

    POVEZANE VESTI

    Dobrovoljno vatrogasno društvo u Brestovcu – novo ruho za staru tradiciju

    21/07/2026

    Niški novinari napadnuti tokom Prajd karavana u Pirotu, uhapšeni napadači

    20/07/2026

    “Dobre komšije” se ujedinile i uredile zajedničko dvorište u Aleksincu

    20/07/2026

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Niški novinari napadnuti tokom Prajd karavana u Pirotu, uhapšeni napadači

    20/07/2026

    Pod lupom stručnjaka: Da li je Niš dobio program koji može da smanji zagađenje vazduha?

    18/07/2026

    Nišlije o Vučićevom portalu “Ko si bre ti?” – od izbornog zamajca do koruptivnog poduhvata

    17/07/2026

    Umesto obilaznice u Nišu se pruga izmešta u drugi deo grada, u Borskoj najavljuju protest

    14/07/2026

    Na korak do rešenja za studente koji su ostali bez budžeta na niškom Filozofskom

    13/07/2026

    Predizborno leto u Nišu – (ne)jedinstvo opozicije, nova manjinska koalicija i gradonačelnik u kampanji

    10/07/2026

    Budući brucoši spornih departmana niškog Filozofskog ostali bez budžeta, profesori spremni na pomoć

    08/07/2026

    Radnici niške Pošte provalili šemu krađe turističkih vaučera, Vučić zove BIA u pomoć

    07/07/2026

    Odbornik predložio kako da tri zapuštene lokacije u Nišu ožive

    02/07/2026

    Štandovi niške Turističke organizacije na SNS skupu – direktor tvrdi da nisu učestvovali, novinare optužuje za tabloidno izveštavanje

    29/06/2026
    1 2 3 … 163 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.