Sonja Hajdari iz Avganistana jedna je od migranata koja je se nalazi u izbegličkom centru u Vranju. Studije u Srbiji nije u mogućnosti da započne jer se tretira kao student iz inostranstva i morala bi da plati svoje školovanje. Ako bi otišla u drugu zemlju, morala bi da počne sve iz početka, kaže dvadesetjednogodišnja Hajdari, koja je učestvovala u istraživanju Medijskog istraživačkog centra (MIC) o deci migrantima, mladim migrantima i obrazovanja.
U Srbiji su deca praktično od samog dolaska u zemlju uključena u nastavu – i u osnovnim i u srednjim školama. Izvršna direktorka organizacije Indigo Tamara Simonović rekla je da je obrazovanje dece izbeglica na osnovnoškolskom nivou dobro profukcionisalo i da se deca migranti nakon adaptacije vrlo brzo, u skladu sa uzrastom, priključuju redovnom obrazovanju.
„Srednja škola u Srbiji, nažalost, nije obavezna za svu decu. Gradivo je mnogo teže i potrebno je bolje znanje srpskog jezika, kao i angažovanje nastavnika i profesora, jer deca moraju punom parom da rade kako ne bi dustali od obrazovanja“, ističe Simonovićeva i dodaje da u Srbiji nijedan migrant nije upisao fakultet, jer se oni tretiraju kao studenti koji moraju da plate svoje studije.
Školovanje migranata otežavaju i dokumenta bez kojih deca ne mogu upisati osnovnu i srednju školu, ali i to što su mnoga deca, njih 450, migranti bez pratnje.
Goran Ćirić iz Komesarijata za izbeglice Srbije izjavio je da je od septembra 2017. godine, od kada je migrantima dostupno obrazovanje u Srbiji, to pravo iskoristilo više od hiljadu dece. Kako kaže, ove godine nastavu je počelo da pohađa 160 dece, a sada ih je u školama 130, uglavnom osnovaca.