“Nišvil” džez festival, manifestacija koja više od tri decenije tokom avgusta pretvara Niš u evropsku džez prestonicu, za naredno održavanje od Ministarstva kulture neće dobiti ni dinar. Ova odluka nanosi nemerljivu štetu festivalu, smatra direktor Ivan Blagojević, ali ne veruje da je “pumpanje” na ovogodišnjem izdanju uticalo na rezultate konkursa. Da je ova odluka vređanje organizatora i umetnika poručuju iz Narodnog pokreta u Nišu i ističu da Nišvilu treba nacionalni, a ne lokalni status.
Da muzika ne poznaje granice godinama unazad dokazuje “Nišvil”, koji na Tvrđavi okuplja izvođače iz raznih krajeva sveta i generacije ljubitelja muzike. Ipak, za 30 godina svog postojanja nije uspeo da okupi one koji su blizu – predstavnike Ministarstva kulture. Tu tradiciju nedolaska redovno je kritikovao direktor festivala Ivan Blagojević, koji je za kraj 31. festivala istakao zabrinutost da će ovo Ministarstvo na konkursu uopšte i dati novac za naredni festival.

To se sada, mesec dana nakon festivala i obistinilo. Ministarstvo je “udarilo rez” i rešilo da nikakvih para za festival, bar naredne godine ne bude.
“Nišvil” je šokiran dugo očekivanim rezultatima konkursa Ministarstva kulture (konkurs je raspisan januara) prema kojima prvi put ne da nije najbolje ocenjeni muzicki festival kao prethodnih godina, već nije dobio ni dinara podrške na konkursu – navode organizatori u saopštenju.
Napominju da ovakva odluka nanosi nemerljivu štetu međunarodnom ugledu festivala, dok domaća javnost stiče utisak da država ne podržava svoj najbolji umetnički festival.
Inače, ove godine 31. “Nišvil” održan je po prvi put pod drugačijim društveno-političkim okolnostima, ali uspešno sa 1.000 izvođača, 300 programa na 20 scena i pred više od 200.000 posetilaca. To je pobudilo nadu organizatorima da će Ministarstvo kulture ponuditi 35 miliona i status Nacionalnog festivala kako je to nedavno učinilo sa Festivalom filma i televizije na Zlatiboru.
Umesto toga uskraćena nam je podrška prvi put posle 20 godina i preporučen lokalni status i lokalna samouprava, a kao genijalno rešenje pronalaženje sponzora – naglašavaju organizatori.
Tokom ovog “Nišvila” je osim ritma džeza na ulicama bio i ritam borbe, te se i na ovom festivalu “pumpalo”. Takođe, organizatori festivala podržali studente i njihovu borbu i delili im karte i snižavali cene. Na pitanje da li to ima veze sa rezultatima konkursa – direktor Blagojević veruje da nema.
Takvim stvarima ne bi trebalo da se bavi nijedno ministarstvo. Svako ko je protiv kulture nije patriota po meni. To što radimo 31 godinu smatramo da svako treba da poštuje naš rad i da u nekom periodu budemo od nacionalnog značaja. Ovo nije američka muzika, ovo je svetska muzika i kultura i Srbija treba da se ponosi time što smo mi u top 10 festivala Evrope – ističe Blagojević.
Upitno da li će Niš biti na listi UNESCO džez gradova

Organizatori ističu i da je ovo nezgodan trenutak za uskraćivanje finansijske podrške, jer su imali želju da Niš stave na Uneskovu listu džez gradova za 2027. godinu.
Kandidatura treba da bude podneta novembra meseca, a za tako nešto neophodna je preporuka Ministarstva kulture kao i grada Niša. “Nišvilu” je prethodne godine već nuđena preporuka ali je on tek ove godine započeo ozbiljno lobiranje i pripremu celovitog projekta – ističu.
Kako pojašnjavaju, cilj je bio da Niš aprila 2027. bude domaćin centralne proslave Uneskovog internacionalnog Dana džeza čiji je tvorac Herbi Henkok, a neizostavni učesnik je i direktor Linkoln centra Vinton Marsalis, kao i plejada najvećih umetnika, od Stivija Vondera do Di Di Bridžvoter, Stinga, Eni Lenoks. Menhetan Transfera, Markus Milera.
Prethodnih godina Uneskovi gradovi džeza bili su svetske metropole poput Pariza, Njujorka, Istanbula, Osake, Sankt Petersburga, Sidneja, Melburna, Keptauna, a ove godine je to bio Abu Dabi.
Ukoliko ne dobije podršku Ministarstva kulture ili Vlade Srbije za 2027, “Nišvilu” neće biti dovoljan status jednog od najboljih evropskih festivala niti nesporna podrška grada Niša a Srbija i ceo region propustiće jedinstvenu kulturološku, turističku i ekonomsku priliku – zaključuju.
NPS: Umesto da bude ponos Srbije, “Nišvil” ostaje ponos Nišlijama
Odluku Ministarstva kulture da “Nišvilu” ne da ni dinar, odbor Narodnog pokreta Srbije u Nišu vidi kao vređanje organizatora, umetnika i urušavanje ugleda zemlje na međunarodnoj sceni.
Kao da država zaboravlja da Srbija nije samo Beograd. Nišvil je za tri decenije postao brend koji je Niš, ali i Srbiju, ucrtao na mapu evropskih džez i kulturnih destinacija. Dok se u prestonici ulažu milioni u manifestacije koje često nemaju ni deo te međunarodne prepoznatljivosti, Nišvil se svake godine bori da preživi – kažu u saopštenju.
Navode da je pozicioniranje Niša na UNESCO listu džez gradova veoma važno jer je to pitanje razvoja turizma, ekonomije i kulturnog identiteta.
Ako već Srbija ne uspeva da obezbedi UNESKO status za svoje spomenike i kulturna dobra, zar nije logično da makar podrži festival koji je sam, svojim ugledom i kvalitetom, otvorio ta vrata? Nišvil je nekada bio među četiri najznačajnija festivala u zemlji. Danas, umesto da bude ponos cele države, ostaje ponos samo Nišlijama – napominju.
Takođe, iz gradskog odbora NPS postavljaju pitanje da li je “Nišvil” samo za Niš, ili je to festival koji pripada celoj Srbiji. Poručuju da problem nije samo trenutni, već je “hronična boljka države koja već duže od decenije ne prepoznaje kulturne manifestacije ovakvog tipa kao nacionalne vrednosti”.