“Budžet po meri građana” – tako prvi čovek Niša opisuje najvažniji dokument kojim se planira kako će se u 2026. godini trošiti novac Nišlija/ki, koji su nam u anketi priznali da o tome uglavnom nisu ni informisani. Ono što treba da znaju je da su gotovo sve komunalije poskupele, te će u gradskoj kasi biti 21 milijarda dinara. Povećanje od gotovo 4 milijarde preliće se svuda, kako uverava gradonačelnik – od socijale i kulture, do kanalizacije i vodovodne mreže. Profesorka niškog Ekonomskog fakulteta navodi da iako je budžet korektan i usmeren na razvoj, i dalje mnogo zaostaje naspram novosadskog, te da će najvažnije biti obezbediti dovoljno prihoda.
Na javnoj raspravi za koju je javnost saznala čak nedelju dana ranije, umesto svega nekoliko sati pre održavanja, što je bila praksa prethodnih godina – građani, novinari i odbornici imali su priliku da gradonačelniku Niša Dragoslavu Pavloviću prenesu svoje utiske o novom budžetu.
Javna rasprava počela je Pavlovićevim gotovo jednosatnim izlaganjem. Gradonačelnik se na početku okupljenima pohvalio da će naredni budžet Niša biti veći za par milijardi u odnosu na ovogodišnji.

Mogu da konstatujem da je budžet za 2026. godinu uvećan za gotovo 4 milijarde dinara, s obzirom da je 17,53 milijarde dinara bilo definisano na početku 2025. godine i to je nešto što je zaista izuzetna stvar – naveo je Pavlović.
Zaslugu za to Pavlović vidi u “dobrim podsticajnim merama”, koje je Grad sproveo u proteklom periodu. Kako je naveo, to su pre svega “besplatan” javni gradski prevoz, novčana pomoć porodicama osnovaca, kao i radnicima javnih preduzeća koja su pre par decenija otišla u stečaj.
Prema planu budžeta za narednu godinu, Nišlije i Nišlijke će na ove “podsticaje” moći da računaju i u 2026. godini. Tako je za javni prevoz izdvojeno nešto više od 2,7 milijardi dinara, dok je za finansijsku pomoć za nabavku udžbenika osnovcima opredeljeno 400 miliona dinara.

Profesorka Ekonomskog fakulteta u Nišu Jadranka Đurović Todorović ističe da iako je budžet za narednu godinu korektno urađen – rashodi su veći od prihoda i postoji deficit od pola milijarde dinara.
Rashodi su na nivou 21,4 milijarde, a prihodi su 20,8 milijarde. Najvažnija stvar će biti ostvariti dovoljno prihoda, ovo što je planirano. Lako je potrošiti sredstva, ali realizovati ovoliku visinu prihoda bilo bi dobro. E sada, kada se uporedimo recimo sa gradovima kao što je Novi Sad, vidimo da daleko zaostajemo za njima – objašnjava profesorka.
Dodaje da će 3/4 pomentuh prihoda biti obezbeđeno putem poreza, od čega najveći udeo u tome imaju porezi na zarade sa oko 50% i porezi na imovinu sa oko 15%. Kada je reč o transferima iz Republike, Đurović Todorović kaže da se tu planira 2,3 milijarde odnosno skoro 11% ukupnog budžeta.
Jedna od najvećih stvaki u budžetu za narednu godinu odnosi se na rashode zaposlenih. Tako će, nešto više od 4 milijarde dinara, otići upravo za plate zaposlenih u organima Grada. Za gradonačelnika Pavlovića to je “budžet po meri građana”.
Ovo je budžet po meri građana jer smo ove godine značajno više usvojili ono što su naši sugrađani želeli da bude uneto u budžet za 2026. godinu – počev od ulica koje su zatražili da budu realizovane, preko projekata sportskih terena do projekata koji su vezani za socijalna davanja – naveo je Pavlović.
Da li je budžet razvojni?
U budžetu za narednu godinu nema nekih projekata o kojima Nišlije i Nišlijke slušaju godinama, kao što su koncertna dvorana ili akva-park u Niškoj Banji. Ipak, Pavlović navodi da najveću poziciju ove godine u budžetu ima Gradska uprava za lokalni i ekonomski razvoj i investicije.
Profesorka Đurović Todorović ističe da se sa oko 20%, koliko je planirano za lokalni i ekonomski razvoj, odnosno 4,7 milijardi dinara može smatrati da je budžet razvojno orijentisan.
U tom smislu nemamo direktna ulaganja koja će direktno uticati na rast, nego su to više investicije za prečišćavanje voda, za saniranje nekih škola i tako dalje. Generalno to su dobre stvari, ali čini mi se nekako da pre svega mora na nivou države da se stvori klima za stimulisanje domaćih investicija, da bi se više sredstava ulagalo – kaže Đurović Todorović.
Kada su kapitalni projekti u pitanju dodaje da iako nije obezbeđeno dovoljno novca za sve što je budžetom planirano, Grad treba da pravi prioritete. Tako ubuduće ne bi bilo “bačenih para”.
U jednom trenutku to je bilo finansiranje Niške Banje, sada vidimo da tu nema planiranih izdataka, što znači da prethodno utrošena ogromna sredstva su za sada bačene pare od kojih građani nemaju nikakve koristi – ističe Đurović Todorović.
Za stanovnike pojedinih niških sela ključna kapitalna investicija mogla bi da bude razvoj vodovodne i kanalizacione mreže, budući da mnogi stanovnici okolnih sela nemaju elementarne uslove za život. Tako je budžetom za 2026. godinu, prema rečima gradonačelnika, za tu namenu izdvojeno milion evra više nego prethodne – ukupno 230 miliona dinara.
Biće para i za kulturu u 2026. godini, nešto više od 131 milion dinara, dok će za konkurse za javno informisanje biti izdvojeno oko 100,5 miliona, što je znatno uvećanje, jer je ove godine bilo opredeljeno 80.750.000 dinara.
Daleko od Novog Sada, još dalje od Beograda
Kada je reč o najvećim gradovima u Srbiji, gradska kasa Niša je tu daleko na začelju. Prema objavljenom planu, Novi Sad će u 2026. godini imati budžet od 48,1 milijardu dinara, što je više nego duplo u poređenju sa niškim.
Kada je reč o Beogradu, plan budžeta za narednu godinu još nije objavljen, dok je rebalansom ovogodišnjeg, koji je beogradska Skupština usvojila krajem oktobra, utvrđeno 190 milijardi dinara.
Ne možemo nikako da se poredimo sa Novim Sadom i Beogradom. Tu postoji još prostora jer sami znamo da su zarade u jugoistočnoj Srbiji najniže. Posmatrajući i taj region kao takav, jeste Niš lider u tom pogledu, ali ima još prostora za poboljšanje. Meni se čini da posebno postoji dovoljno prostora kada je u pitanju oporezivanje minimalca, jer najveći broj privatnih preduzeća isplaćuje minimalne zarade. U tom smislu kad bi se regularne zarade isplaćivale bilo bi više prihoda po tom osnovu i za lokalnu samoupravu – navodi Đurović Todorović.
O tome koliko poznaju svoj budžet i kako gradska vlast troši njihov novac, pitali smo i Nišlje i Nišlijke u anketi. Niko od prolaznika jedne od najprometnijih pešačkih zona u centru grada sa kojima smo razgovarali nije znao ni da je plan budžeta objavljen, kao ni koliko novca je njime predviđeno. Razlozi za to su bili različiti, ali ukoliko je moguće napraviti grubu podelu – polovina nije ni zainteresovana, dok druga polovina nije informisana.
Profesorka Đurović Todorović ističe da je to ne čudi, te da je javno mnjenje potrebno više edukovati kada je reč o ekonomskim temama, posebno o onim koje direktno utiču na njih.
Oni čuju termine budžet, porezi, prihodi i rashodi, ali oni stvarno ne razumeju o čemu se to radi. Tako da bi jedna edukacija bila, što se tiče medija, jako bitna na svim i državnim i lokalnim medijima, da se ljudima objasni šta je poreski sistem i šta su porezi. Mi putem poreza preraspodeljujemo oko 40% ukupnih naših javnih prihoda, plaćajući porez na zarade, porez na imovinu. Mi podnosimo i iz džepa plaćamo PDV i akcize, carine na svu robu koju kupujemo u prodavnicama – objašnjava profesorka Ekonomskog fakulteta.
Skupa godina za nama
Na to što je budžet za 2026. proširen za par milijardi, nesumnjivo su uticali i brojni udarci po džepu Nišlija i Nišlijki, koje je gradska vlast usvojila u ovoj godini. Tako će prvih godinu dana mandata Dragoslava Pavlovića ostati upamćeno i po rapidnom talasu poskupljenja.
Poslednje u nizu odnosi se na poskupljenje od 13% za sakupljanja i odvoženja smeća, koje je Gradsko veće usvojilo na predlog JKP “Mediana”. Ista usluga pre samo godinu dana poskupela je gotovo za 30%.
Gradsko veće je krajem oktobra prihvatilo i predlog Vodovoda da Nišlije vodu plaćaju više za 30%, a 1. oktobra građani i građanke Niša dobili su i uvećani cenovnik “Parking servisa”.
I to nije sve. Za njih je od ovog leta skuplje i grejanje, održavanje zgrada, kao i zakup i održavanje grobnog mesta.
Od aprila u Nišu je skuplji i taksi prevoz. Tako sada, sam start vožnje košta 190 dinara, dok su vožnja po kilometru kao i čekanje po satu takođe skuplji i to za sve tri tarife.
View this post on Instagram




