Rekonstrukcija fasada u centru Niša najavljena kao jedan od prioriteta za leto, po svemu sudeći, sačekaće neko drugo godišnje doba. Javni poziv za odabir izvođača radova još nije ni raspisan, iako ga je gradonačelnik Niša najavio još početkom aprila. Većnik Ivan Grmuša navodi da se čeka usvajanje odluke o ambijentalnom osvetljenju kako bi se svi radovi izvodili usklađeno. Da radove nije realno izvoditi leti zbog visokih temepratura stava je i profesor sa niškog GAF-a i dodaje da fasade nisu samo estetski već i bezbednosni problem.
Da će Beograd od izložbe EXPO 2027 dobiti najveći deo kolača, dok će gradovi u ostatku Srbije uključujući i Niš morati da se zadovolje mrvicama – pisali smo pre par meseci.
Od projekta koji vredi milijarde evra, a koji se reklamira kao događaj od nacionalnog značaja, na obodu prestonice nići će pravi mali grad u te svrhe. Akvatik centar, nacionalni stadion, stambeni kompleksi – samo su neki od noviteta koje je vlast namenila prestonici. Sa druge strane, Nišlije će, bar prema najavama predstavnika vlasti, dobiti nove fasade u centru grada i leteći taksi.
Ipak, najave o dugoočekivanoj fasadi su utihnule, a rokovi iako nikada nisu jasno precizirani, već valjano klize, budući da je početak izložbe zakazan za 15. maj naredne godine.
Početkom aprila gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović najavio je da će tokom leta jedna od prioritetnih stvari biti upravo restauracija fasada. Iako je polovina leta već na izmaku, od radova na centralnim ulicama – ni traga ni glasa.
Uskoro pokrećemo poziv za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju fasada u gradu u onoj zoni koju zovu plava zona i to vam je zona šetališta Obrenovićeve, Voždove i zona Generala Milojka Lešjanina – naveo je tada Pavlović.
I dalje bez javnog poziva
Prema dostupnim informacijama iz medija, poziv za izbor izvođača radova, koji je gradonačelnik najavio aprila, još uvek nije ni raspisan. Prema rečima koordinatora Vladine kancelarije u Nišu Dušana Ćirića, trenutno je u
toku njegova priprema.
To je za naš sajt potvrdio i većnik Ivan Grmuša. Prema njegovim rečima, ovaj poziv sačekaće usvajanje nove odluke o ambijentalnom osvetljenju, kako bi se ova dva projekta realizovala usklađeno.
Nakon toga sledi javni poziv za izbor privrednih subjekata za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova na obnovi fasada, nakon čega će se za konkretne objekte birati projektant i izvođač sa liste izabranih subjekata od strane stambenih zajednica (…) Zbog prirode radova, naknadno postavljanje rasvete nakon obnove fasade značilo bi ponovno izvođenje dela radova na već uređenim fasadama. Zato je važno da se Odluka o ambijentalnom osvetljenju donese pre raspisivanja javnog poziva, kako bi rasveta od početka bila obuhvaćena planiranjem i tehničkom dokumentacijom – navodi Grmuša.
Ovaj javni poziv predviđen je još decembra prošle godine u okviru Rešenja koje je usvojilo Gradsko veće. Njega raspisuje gradonačelnik, traje 30 dana i na taj način se biraju građevinske firme i projektantske kuće koje će biti zadužene za sanaciju fasada.
Istim dokumentom predviđeno je i formiranje Komisije za realizaciju mera obnove fasada čiji je posao da raspiše poziv za sufinansiranje obnova fasada, boduje pristigle prijave i listu prioriteta dostavi Gradskom veću.

Tako se ovaj projekat ne odnosi samo na zgrade u vlasništvu Grada, već i one stambene. Prema usvojenom dokumentu, Grad Niš će sufinansirati 90% radova na prijavljenim zgradama.
Projekat nije ograničen na objekte u vlasništvu Grada. Obnova fasada planirana je po zonama i prioritetima, a cilj je da se centralno gradsko područje uređuje fazno, po utvrđenim prioritetima. Planirano je pet zona prioriteta, od I do V, a obuhvat konkretnih objekata utvrđivaće se u skladu sa propisanom procedurom i raspoloživim sredstvima – istakao je Grmuša.
Krajem februara ove godine, Gradsko veće je usvojilo Plan zona i prioriteta za sprovođenje radova. Prioritet I odnosi se na područje Trga kralja Milana, deo ulice Obrenovićeve od Trga kralja Milana do ulice Cara Dušana uključujući objekat Banovine i južni bedem Tvrđave, i odnosi se na objekte neposredno do ulice.

Zona prioriteta II obuhvata područje zapadno od prioriteta I – deo ulice Generala Milojka Lešjanina do ulice Knjeginje Ljubice, istočno od Prioriteta I deo ulice Vožda Karađorđa do Trga Stevana Sinđelića, i odnosi se takođe na objekte do ulice.
Poslednje dokument koji je Gradsko veće usvojilo ovim povodom datira od 20. marta ove godine i odnosi se na Rešenje o pristupanju realizacije projekata „Obnova fasada Grada Niša“.
Kada će radovi početi i da li će sve biti gotovo do EXPO izložbe – precizan odgovor nismo dobili od većnika. Isto tako, nismo dobili odgovor na pitanje koliko će sve to koštati i iz kog budžeta će biti isplaćeno.
Bezbednosni, a ne samo estetski problem
Prolaskom kroz centar grada lako je uočiti da je zub vremena ostavio posledice na većinu objekata iz raznih epoha. Od požutelih i ispranih delova, pa sve do onih sa kojih malter otpada, fasade u najprometnijim ulicama Niša ne ostavljaju utisak da grad brine o svojoj arhitekturi.

Profesor Građevinsko-arhitektonskog fakulteta u Nišu i predsednik Društva arhitekata Niša, Aleksandar Keković, za naš portal objašnjava da ovaj problem nije samo estetske, već i bezbednosne prirode.
Što se tiče estetsko dela, nesumnjivo je da sanaciju treba sprovesti jer su te fasade već pocrnele i dotrajale, ali na kraju krajeva i iz bezbednosnog aspekta – ako je između dva rata rađena fasada pa opada malter, to bi značilo da se te fasade totalno obiju i urade kako treba pod naravno uslovima zaštite pomenika kulture za one objekte koji su pod zaštitom – objašnjava profesor Keković.
Dodaje da je dobro što je ova inicijativa planirana u okviru EXPO izložbe, jer onda postoje određeni rokovi koje je moguće ispratiti.
EXPO je inicijalna kapisla i to je dobro kada imate tako neke rokove. Ako imate rastegljive rokove to pomalo biva problmatično kod nas. Međutim, evo sada su npr. stravični vremenski uslovi, sada se fasade ni ne rade u ovom periodu. To bi bio samo bačen novac, jer to se ne bi moglo ni osušiti, ni valjano uraditi, naravno ni radnici ne bi mogli po ovoj temperaturi da rade – navodi profesor.
Smatra da ako radovi krenu s jeseni, do leta bi sve moglo da bude gotovo. Navodi da Grad očekuje ozbiljan posao i da će u tom momentu biti puno skela na centralnim ulicama. 
Moraće da bude više firmi, više izvođača ili konzorcijum. Nije tu samo bitan broj, to mora biti pod stručnim nadzorom. Zavod za zaštitu spomenika kulture negde će verovatno tražiti i primenu istog materijala kojim je bilo rađeno. Devet meseci će biti dovoljno – smatra profesor.
Kao glavni razlog zašto je Grad odlagao rešavanje ovog pitanja, profesor Keković vidi budžet. Dodaje da prema informacijama koje ima, ovaj projekat neće biti finansiran iz gradske kase.
Uvek su finansije u pitanju. Nema tu puno pameti. Ako imate para možete nešto da radite. Uvek ima prečih stvari za život. Kao arhitekti meni to mnogo znači, ali pitanje je običnim ljudima da li i više zači da im popraviš kanalizacionu cev ili to. Ako imate budžet koji raste i kada možete to da uradite onda je okej- zaključuje profesor.
Inače, ova inicijativa je u lokalnom Parlamentu uspela da ujedini i odbornike vlasti i opozicije, što se za njihov dvogodišnji mandat može smatrati svojevrsnim presedanom. Ukupno 49 odbornika glasalo je “za”.




