Veliki rizici od globalnih katastrofa – suše, poplave i šumski požari, samo su neka od predviđanja iz Izveštaja Svetskog ekonomskog foruma (WEF) za ovu godinu. Među najvećim globalnim rizicima su ekstremne vremenske prilike, dezinformacije, kao i društvene i/ili političke polarizacije.
Istraživanje WEF-a pokazalo je da više od polovine globalnih stručnjaka i lidera (54%) predviđa izvesnu nestabilnost i umereni rizik od globalnih katastrofa, a 27 odsto njih očekuje veće turbulencije u 2024-oj godini. Lošije prognoze predviđaju se za period od narednih 10 godina, stoji u Izveštaju.
Nakon što je prošle godine zabeleženo najtoplije leto na severnoj hemisferi u istoriji merenja, dve trećine ispitanika smatra da je ekstremno vreme najveći globalni rizik u narednih godinu dana. Očekuje se da će klimatski fenomen El Ninjo ili zagrevanje faza El Ninja ojačati i opstati do maja ove godine. Posledice ekstremnih vremenskih prilika su rekordi kada je reč o toplotnim uslovima sa ekstremnim toplotnim talasima. Očekuju se i suša, šumski požari i poplave. Nova analiza Svetskog ekonomskog foruma upozorava da prirodne katastrofe izazvane klimom mogu dovesti do 12,5 biliona dolara ekonomskih gubitaka.
Predstojeća klimatska kriza pogoršati globalne zdravstvene nejednakosti, ostavljajući najugroženije u najvećem riziku, objašnjava se na sajtu WEF-a.
Ipak, kako se navodi, još ima vremena da se preduzmu strateške akcije, a naročito hitne globalne akcije, koje bi ublažile globalne uticaje klimatskih promena na zdravlje.
Podsećanja radi, Evropska agencija za životnu sredinu iznela je podatak da je u poslednjih 40 godina skoro 140 hiljada ljudi u Evropskoj uniji izgubilo život zbog ekstremnih vremenskih prilika i događaja do kojih su dovele klimatske promene, o čemu smo govorili i u našem serijalu ‘’Šta se krije’’.
Dezinformacije i dezinformacije koje generiše veštačka inteligencija (53%) su na drugom mestu najvećih rizika koji bi mogli da zadese svet ove godine.
Mnoge zemlje se i dalje bore da povrate izgubljene godine napretka koji je nastao iz COVID-19 pandemije, stvarajući plodno tlo za dezinformacije, što može doprineti dodatnoj polarizaciji zajednice, društva i zemlje.
Društvena i/ili politička polarizacija (46%), kriza troškova života (42%) i sajber napadi (39%) i dalje predstavljaju veliku zabrinutost. Ekonomsku krizu kao rizik vidi 33 odsto ispitanika.
Turbulentan ili buran period, oni koji su učestvovali u istraživanju WEF-a predviđaju u narednih 10 godina (63%). Manje od 10 odsto njih očekuje smirenje ili stabilnu situaciju.
Kao neka od rešenja predlažu se lokalizovane strategije, prodorni napori, kolektivne akcije i prekogranična saradnja, navodi se u Izveštaju.
Inače, na Svetskom ekonomskom forumu ove godine u fokusu su bili ratni sukobi, veštačka inteligencija, a govorilo se i o ulaganju u žensko zdravlje i ranom otkrivanju bolesti.