Za projektno sufinansianje medijskog sadržaja od javnog interesa je iz budžeta Grada Niša u poslednjih pet godina izdvojeno 360 milona dinara. Nijednom do sada lokalna samouprava nije pitala građane/ke kako bi želeli da taj novac bude utrošen, pokazuje izveštaj Odbora za ljudska prava Niš. Zato su Nišlije i Nišlijke, kako kažu, umesto važne teme – dobijali šećerleme.
Borba protiv korupcije, razvoj kritičke svesti, popularizacija nauke i struke, afirmacija interkulturalnosti, očuvanje identiteta nacionalnih manjina – ovo su tek neke od tema koje stoje u svakom konkursnom pozivu Grada Niša. Zajedničko im je i to što u prethodnih pet godina nisu podržane gotovo ni kroz jedan projekat, pokazuje monitoring Odbora za ljudska prava.
Grad Niš nijednom uradio istraživanje javnog mnjenja i pitao građane i građanke koje teme im nedostaju i šta bi voleli da u programima i na stranicama lokalnih medija čuju i vide. Osim Grada, novac za medije su u poslednjih pet godina izdvajale i opštine – Pantelej, Medijana i Crveni Krst. Izveštaj pokazuje da je opština Pantelej jedina ima dokument kojim se predviđa konsultativni proces sa građanima i nevladanim organizacijama.
To je na žalost jedini pozitivan primer inkluzivnog upravljanja javnim resursima koji uključuje građane i organizacije civilnog društva u proces donošenja odluka, tako da je istraživanje nedvosmisleno potvrdilo da građane Niša o sadržaju koji žele da gledaju ne pitaju ni mediji, kao ni organi javne vlasti – navodi Dragan Đorđević, iz Odbora.

Netransparentnost konkursa, dodeljivanja novca i rada na projektima takođe su karakteristični za medijske konkurse u poslednjih pet godina, pokazuje izveštaj. Kako se navodi, na sajtovima organa javne vlasti može se naći veoma malo informacija, u lokalnim medijima se i ne može čuti kada je poziv otvoren, a nedostaju i javne debate koje bi građane upoznale sa celim procesom. Đorđević navodi da i ne postoje javno dostupni podaci na osnovu kojih parametara se određivalo koliko će novca za medije biti izdvojeno, a to je tek deo problema:
Neujednačena je praksa postupanja organa javne uprave u organizaciji konkursa, vremenski okviri za realizaciju projekata se kreću od mesec do najviše sedam meseci, ne postoji ni evaluacija proizvedenih medijskih sadržaja i jednostavno nije moguće utvrditi svrsishodnost svih ovih procesa i za koji ne možemo da budemo sigurni da si odgovorili svojoj nameni – proizvodnji nedostajućih medijskih sadržaja od javnog interesa u javnom informisanju, potrebama građana kad je javno informisanje u pitanju i na kraju medijskom pluralizmu u javnom informisanju na lokalnom nivou.
Na osnovu analize, formirane su i preporuke. Jedna od njih je da je neophodno uraditi evaluaciju svih aspekta procesa konkursnog sufinansiranja, organizovati konsultacije sa građanima, na osnovu kojih treba utvrditi prioritete za definisanje koje su to teme od javnog interesa.
Organizovanjem konsultacija uključiti predstavnike ranjivih društvenih grupa u rane faze konkursnog procesa, evaluacije realizovanih konkursa i medijskih sadržaja učiniti dostupnim građanima na posebnoj strani na sajtu svake opštine, uključiti organizacije civilnog društva i stručnu/akademsku zajednicu u proces konkursnog sufinansiranja – zaključuje Đorđević.
Bez odgovora iz Grada
U istraživanju su učestvovali i predstavnici medija, ranjivih društvenih grupa, kao i predstavnici opštine Pantelej, Medijana i Palilula. Iako je Odbor svima poslao molbe da se uključe, nisu im odgovorili iz opštine Crveni Krst, Niška Banja, kao ni iz Grada Niša.
Isti “rezultat” smo imali i kad je učešće na prezentaciji istraživanja i debati koja je usledila u pitanju, na kojoj su učestvovali predstavnici tri gradske opštine, što je između ostalog činjenica koja potvrđuje zaključke istraživanja, kao i nespremnost da se pokrene javna debata o veoma važnom postupanju organa javne vlasti i temi od javnog interesa – kaže Đorđević.
Kako kaže, kad je dostavljanje informacija u pitanju svi odgovori su dobijeni u zakonom predviđenom roku.
Kome ide i kako se koristi novac?
Istraživanje je predstavljeno na javnom forumu, gde su učesnici bili Dragan Đorđević i Maja Kamenov iz Odbora za ljudska prava, zatim Aleksandar Stankov i Ivan Grujić, koji su bili konsultanti na projektu, kao i Dragana Mihalović ispred GO Pantelej i Tamara Stankov, novinarka Media i reform centra Niš.
Kao dodatni problemi ovom prilikom su istaknuti i načini dodeljivanja novca, koji već godinama većinom ide istim medijskim kućama. Učesnici su naveli da se novac, umesto za bogatiji i raznovrsniji program koristi za redovan, informativan, što nije cilj projektnog sufinansiranja.
Zaključeno je i da od strane lokalne samouprave nema sluha da se čitav ovaj proces unapredi, iako je u pitanju novac svih građana i građanki Niša.
