• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Studenti osumnjičeni za simulaciju zvučnog topa – šta u Nišu na to kažu građani i stručnjaci, a šta vlast
  • Sud pauzirao osnivanje Fakulteta srpskih studija „cepanjem“ niškog Filozofskog – ima li budućnosti bez dijaloga
  • Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini
  • Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?
  • Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana
  • “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana
  • Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 
  • Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave
  • Okrugli sto “Trgovina ljudima pod krinkom tradicije”, Udruženje Romkinja “Osvit”
  • Pres-konferencija povodom Meseca borbe protiv melanoma, UPOOM
Home»Slobodni mediji»NDNV istraživanje: Građani/ke Srbije prvi po izbegavanju vesti i informisanju sa društvenih mreža

NDNV istraživanje: Građani/ke Srbije prvi po izbegavanju vesti i informisanju sa društvenih mreža

Vesna Milić RadosavljevićBy Vesna Milić Radosavljević07/06/2023No Comments
Istraživanje digitalne vesti Srbija
Istraživanje pokazalo da žene češće izbegavaju vesti od muškaraca; Foto: screenshot Izveštaj o digitalnim vestima - Srbija

Osim što je izbegavanje vesti jer kvare raspoloženje često u Srbiji, većina građana i građanki ne veruje da su mediji politički i ekonomski nezavisni i da rade za dobrobit društva. Ovo je pokazao Izveštaj o digitalnim vestima u Srbiji koji je uradilo Nezavisno društvo novinara Vojvodine.

Uprkos tome što intenzivno prate vesti (preko 90% najmanje jednom dnevno, a 66% više puta na dan), i to uglavnom preko telefona, čak oko 65% njih često i povremeno nastoje da izbegnu vest.

Srbija u izbegavanju vesti zauzima prvo mesto među zemljama koje su obuhvaćene globalnim izveštajem. Glavni razlozi namernog izbegavanja vesti u Srbiji su negativan uticaj vesti na raspoloženje, previše vesti o politici i koroni, kao i iscrpljujuća količina vesti, navodi se u Izveštaju.

Vrlo je mali udeo građana koji misle da su mediji politički i ekonomski nezavisni (14% i 16%). izbegavanje vesti istraživanje

Ovakvi nalazi smeštaju Srbiji na dno liste evropskih zemalja, jer manji broj ljudi smatra da su mediji nezavisni od političkog uticaja samo još u Italiji (13%), Španiji i Grčkoj (po 8%), navodi se.

Dominira mišljenje da mediji ne rade u javnom interesu, već da u velikoj meri ispred dobrobiti društva stavljaju svoje komercijalne interese i političke stavove.

Tri četvrtine ispitanika smatra da je to slučaj sa svim ili mnogim medijima.

Ovako izražen stav o nedostatku brige medija za društvenu dobrobit nema nijedna zemlja od 46 koliko ih je obuhvaćeno istraživanjem Rojtersovog instituta – navodi NDVN u Izveštaju.

Društvene mreže prevazilaze TV dnevnik kao izvor vesti

Građani i građanke Srbije više od svih Evropljana i Evropljanki obuhvaćenih globalnom studijom koriste društvene mreže za vesti (83%), što se reflektuje i na nalaze o pojedinačnim platformama. 

Više od polovine za praćenje aktuelnih događanja koristi Facebook (55%), duplo manje Instagram (27%) i Youtube (26%), dok je Viber (17%) ispred Twitter-a (13%). 

Mada postoje razlike između društvenih mreža, među građanima/kama preovlađuje mišljenje da je količina vesti koje vide na taj način sasvim dovoljna, piše u Izveštaju. 

Prema učestalosti upotrebe, društvene mreže prevazilaze upotrebu TV dnevnika kao izvora vesti – 83 naspram 72%.

Međutim, kada ispitanici biraju svoj glavni izvor informisanja, televizija (34%) ima primat nad društvenim mrežama (25%) i sajtovima i aplikacijama dnevnih novina (22%). 

Izražene su generacijske razlike – za preko 40% mlađih od 18 do 34 godine, društvene mreže su glavni izvor vesti, dok je za najstariju kategoriju ljudi starijih od 55 godina, televizija i dalje najvažniji izvor informacija (52%). 

Dominiraju Viber, Youtube i Facebook 

Društvene mreže vrlo se intenzivno koriste, pa ih 95% građana i građanki koristi u bilo koje svrhe bar na nedeljnom nivou.

Tri mreže koje dominiraju tržištem koristi više od 70% njih – Viber (75%), Youtube (72%) i Facebook (71%).

Samo oko trećine veruje vestima i nisu spremni da plate za vest

Vesti ne uživaju poverenje građana ni građanki Srbije, pokazuje Izveštaj, a samo 29% ispitanika veruje da se većini vesti može verovati većinu vremena. 

Manje od polovine građana/ki nema poverenje u vesti koje prate (43%), a ne veruje se ni vestima koje potiču sa društvenih mreža (28%). 

politički uticaj vesti Medijski brend čijim vestima se najviše veruje je N1 (39%). Relativno je visoko poverenje u javne medijske servise – RTS (37%) i RTV (29%). Najniže je poverenje u medije koje odlikuje tabloidna uređivačka politika (Informer, Alo, Kurir, Pink), piše u Izveštaju.

Građani/ke su izrazito zabrinuti za istinitost vesti na internetu (62%).

Sa lažnim i obmanjujućim informacijama susreo se veliki broj njih (85%) i one se preovlađujuće odnose na politiku i rat u Ukrajini. 

 

Kada je reč o izveštavanju o ratu u Ukrajini, građani i građanke Srbije mnogo lošije nego u drugim zemaljama ocenjuju rad medija. Nešto manje od trećine ispitanika/ca smatra da mediji dobro rade svoj posao u redovnom izveštavanju o ratu u Ukrajini (32%), u objašnjavanju implikacija (28%) i u obezbeđivanju različitih perspektiva (27%), piše u Izveštaju.

Samo 5% građana/ki je na neki način platilo za vesti tokom prošle godine, što je najmanje od svih evropskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Spremnost da se plati za bilo koju vrstu digitalnog servisa je niska, tek nešto više od polovine bi bilo spremno da izdvoji novac u te svrhe.

Najveće interesovanje za lokalne i vesti iz sveta 

Istraživanje je pokazalo da ispitanici i spitanice preovlađujuće prate vesti u formi teksta (70%), prednost video-formi daje 6% njih, dok 17% jednako prati onlajn vesti u formi teksta i u video-formi.

Ipak, među najmlađom publikom najveći je udeo onih prate vesti u formi videa. 

Građani i građanke Srbije se najviše interesuju za lokalne vesti (64%) i vesti iz sveta (63%), a potom i za političke vesti (54%) i vesti o zdravlju (52%). 

Trendovi u praćenju vesti u zapećku u Srbiji

U Srbiji su trendovi u praćenju medija kao tema u pozadini, a fokus je pre na delu istraživanja koje se bavi medijskim slobodama, politizacijom i polarizacijom medija. 

Podaci koje smo dobili pokazuju da veliki deo građana smatra da politika ima prevlast nad medijima. Bojazni o tome da mediji nisu nezavisni, da ne rade profesionalno, da ne ispunjavaju svoje društvene funkcije za posledicu imaju izraženo nepoverenje u medije, pišu iz NDNV-a.

Svetska i domaća zbivanja, poput rata u Ukrajini, ulaska opozicije u parlament, pogoršanja ekonomske situacije i aktuelizacije teme Kosova, doprinela su tome da su građani okrenuti medijima i da ih intenzivno prate. Međutim, dodaju, veliki deo njih pokušava da praćenje vesti smanji u želji da izbegne negativno raspoloženje i iscrpljenost koju donosi praćenje aktuelnih dešavanja. 

Zato put ka kvalitetnom informisanju podrazumeva promene koje neće samo doneti nove forme i formate, ili kanale distribucije, već i širi krug strukturnih promena u medijskoj sferi, navode u Izveštaju o digitalnim vestima. 

Aurori navode da je istraživanje rađeno prema metodologiji Izveštaja o digitalnim vestima koje je 2022. godine sproveo Rojtersov institut za studije novinarstva Univerziteta u Oksfordu. 

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Foto: "Slobodna reč"Redakcija “Slobodne reči” konačno ima svoj prostor – bliži građanima i spremni za nove ideje Svetski indeks medijskih sloboda: Srbija pala za 12 mesta Međunarodni festival studenata novinarstva On the recordNUNS i SafeJournalists: Srpska policija da osigura bezbednost medijskih radnika na protestima Udruženja: Nismo tražili informacije nego odgovornost
Avatar photo
Vesna Milić Radosavljević

    POVEZANE VESTI

    “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana

    30/05/2026

    Na prvoj liniji fronta: Kako se Estonija brani od ruskih propagandnih operacija?

    08/04/2026

    Niš dobio još jedan režimski portal, u godini kada daje 100 miliona za medije

    10/03/2026

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Studenti osumnjičeni za simulaciju zvučnog topa – šta u Nišu na to kažu građani i stručnjaci, a šta vlast

    23/06/2026

    Sud pauzirao osnivanje Fakulteta srpskih studija „cepanjem“ niškog Filozofskog – ima li budućnosti bez dijaloga

    17/06/2026

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana

    30/05/2026

    Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 

    29/05/2026

    Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave

    26/05/2026

    Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru

    20/05/2026

    Višedecenijski problem izmeštanja pruge u Nišu: Nova prepreka za staro rešenje

    18/05/2026
    1 2 3 … 162 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.