Niška organizacija “Nauči me” u okviru projekta “Heroji uče drugačije” pokrenula je inicijativu da se test na disleksiju uvede kao obavezan deo sistematskih pregleda. Ovaj predlog trebalo bi da podrži gradski Savet za zdravstvo, čije se zasedanje uskoro očekuje.
U Srbiji ne postoje zvanične statistike, ali podaci Svetske zdravstvene organizacije pokazuju da svako deseto dete ima neki oblik disleksije – u prosečnom odeljenju od 30 učenika to je troje.
Disleksija je specifična teškoća učenja, i pored postojanja normalne inteligencije, dobrog vida i sluha, sistematske obuke, adekvatne motivacije i ostalih povoljnih edukativnih psiholoških i socijalnih uslova. Ona se vrlo često javlja paralelno sa disgrafijom – problemom sa pisanjem, i sa diskalkulijom – smetnjama u računanju. Disgrafija se manifestuje neurednim i nečitljivim rukopisom, slovima koja su različite veličine, neravna, nepovezana, dok su redovi koso ili ukrivo. Slova su okrenuta na pogrešnu stranu, nedostaju ili se zamenjuju drugim slovima.
Milan Petrović iz organizacije “Nauči me” ističe da je disleksija drugačiji način na koji mozak percipira informacije, te da se deca koja je imaju suočavaju sa dvostrukim problemom:
“Ona moraju da ulože dodatnu energiju da bi pročitala tekst ispravno, a dodatnu energiju kako bi tekst apsolutno pravilno razumela. U tome dolazi do celog niza problema koji se spolja vrlo često i ne vide tako lako”, objašnjava.
On dodaje i da disleksija nije poremećaj koji ima veze sa inteligencijom, koji je neizlečiv, i koji nekoga “obeležava” doživotno: “Naprotiv, to su jako inteligentna deca vrlo često, sa kojom samo treba raditi drugačije. To što su oni drugačiji, nikako ne treba da ih ometa u tome da imaju kvalitetno obrazovanje”.
Upravo zbog navedenog, ove Nišlije insistiraju da test na disleksiju postane obavezan na sistematskim pregledima, i to u trećem razredu osnovne škole, jer su međunarodna iskustva pokazala da je tada najbolje otkriti problem.
Stigmatizacija zbog disleksije
Osim problema sa učenjem, deca sa disleksijom često nailaze na osude, te se suočavaju i sa stigmatizacijom u porodici, među vršnjacima, u školi. Milan Petrović objašnjava da dete često biva okrivljeno da nije vežbalo dovoljno, da nije pažljivo na času, da možda ima poremećaj pažnje, a da je mogući uzrok problema zapravo disleksija, koja nije dijagnostifikovana.
Predsednik Saveta za zdravstvo u Nišu Branislav Tiodorović saglasan je, i smatra da disleksija može biti ozbiljan problem, koji čak može prouzrokovati delinkvenciju, ukoliko se na vreme ne otkrije. Sa tim u vezi, obećao je da će se lično zalagati da se ovaj problem sistemski tretira.
Na predstojećoj sednici Saveta za zdravstvo članovi će glasati o tome da li test treba da bude obavezan na sistematskim pregledima. Tiodorović veruje da će sve njegove kolege podržati ovu inicijativu.
Više o disleksiji možete saznati u emisiji Južnih vesti, 15+15 minuta.
Projekat OCD Nauči me „Heroji uče drugačije“ deo je projekta “Glas zajednica o EU integracijama: Podsticaj dijalogu OCD i lokalnih vlasti oko javnih politika“.