• Press konferencije
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
  • Slobodni mediji
  • Produkcija
  • Aktivni građani
    • Aktivistički leksikon
    • Omladinske politike
    • Intervju
    • Prošlost za budućnost
    • Stvaralaštvo
    • Blog
    • Decentralizacija
  • PROJEKTI
    • Šta se krije?
    • Zajedno za mlade
    • Media Bookmark
    • Digitalna pismenost
    • Vizualna pismenost
    • Pravednici
    • Grad u ogledalu
    • Priče iz mahale
    • ROMANIPEN
    • Navijanje s merak
    • Moja EKOlina
    • Džandipe- Znanje
    • Glasno i jasno o (NE)ravnopravnosti
    • Glasno i jasno o eu
    • BUBANJ- konstrukcija, estetika, etika
    • Prijateljska vatra
Facebook Twitter Instagram
  • Press konferencije
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
  • Slobodni mediji
  • Produkcija
  • Aktivni građani
    • Aktivistički leksikon
    • Omladinske politike
    • Intervju
    • Prošlost za budućnost
    • Stvaralaštvo
    • Blog
    • Decentralizacija
  • PROJEKTI
    • Šta se krije?
    • Zajedno za mlade
    • Media Bookmark
    • Digitalna pismenost
    • Vizualna pismenost
    • Pravednici
    • Grad u ogledalu
    • Priče iz mahale
    • ROMANIPEN
    • Navijanje s merak
    • Moja EKOlina
    • Džandipe- Znanje
    • Glasno i jasno o (NE)ravnopravnosti
    • Glasno i jasno o eu
    • BUBANJ- konstrukcija, estetika, etika
    • Prijateljska vatra
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • PRIJAVI SE: Otvoren konkurs za novinarsku školu Media centra Niš
  • Dok opozicija upozorava da su problemi poljoprivrednika nevidljivi, kandidat SNS-a poziva ministarku da dođe u Svrljig i vidi kako se živi
  • Kandidati za poslanike SNS-a, SDS-a i Zajedno gosti nove debate u MRCN
  • Predstavljanje studije “Šta treba da znaš pre izlaska na tržište rada – Unapređenje položaja mladih”
Home»Aktuelno»„Novinar ne prosleđuje, već proverava informaciju“

„Novinar ne prosleđuje, već proverava informaciju“

Milica BrankovićBy Milica Branković24/10/2018No Comments
Novinar treba da proveri informaciju, da joj da neki kontekst, činjenično je bazira i onda plasira; Foto: MRCN / T.Đ.

Veliki broj medija, društvenih mreža i sve veća zastupljenost interneta u svakodnevnom životu povećava mogućnost da lažne vesti dopru do mnogo ljudi. Po mišljenju novinara Aleksandra Stankova, zamenika glavnog i odgovornog urednika Južnih vesti, lažne vesti se dele na one koje su kreirane da bi plasirale lažnu informaciju zarad nečijeg interesa, i na one koje su zapravo dezinformacija, nedovoljno proverena informacija, greška novinara i tome slično.

„Čini mi se da kod nas ima više ovih drugih – prenošenja informacija van konteksta, odnosno bukvalno prepisivanje izjava funkcionera koje su neproverene, a u nekom delu i lažne. Zbog toga ljudi nekada veruju u ono što nije istina“, kaže Stankov i dodaje da je lažnih vesti najviše u politici, gde su interesi za to najveći.

„Meni je interesantno da se mašinerija koja služi za proizvodnju lažnih vesti, a to su tabloidni mediji sa republičkog nivoa, malo više uključila u dešavanja na jugu Srbije, posebno kada je reč o niškom aerodromu, pa smo tako imali vest da će Saša Janković postati novi direktor ovog aerodroma, da se Nišlije uzalud bune i protesutju. Jasan je cilj plasiranja ovakve vesti, neko ko čita, može da poveruje u to i da, naravno, bude doveden u zabludu“.

Problem, kaže Stankov, nastaje kada mediji primaju informacije sa društvenih mreža i preko nekih izvora, a da te informacije ne proveravaju, nego ih samo plasiraju.

„I do nas dolaze svakakve informacije, ali suština novinarstva je da novinar proveri informaciju, dâ joj neki kontekst, činjenično je bazira i onda plasira. Tu se pravi razlika između lažnih i pravih vesti. Poruka svim konzumentima medija jeste da za ono što čitaju, slušaju ili gledaju utvrde da li su novinari to proveravali ili su preneli nešto što i sami mogu da nađu i kod svojih prijatelja na fejsbuku ili tviteru“, savetuje ovaj niški novinar.

Laž je laž, a činjenica je činjenica, oko toga nema diskusije

Ljudi su zatrpani lažnim informacijama, smatra Stankov, i to ne samo kod nas, nego i u svetu. Prema njegovom mišljenju, Tramp je u svojoj kampanji prvi upotrebio sintagmu lažne vesti i onda je intenzivno počeo da je upotrebljava kad god je hteo da kritikuje medije koji kritikuju njega. Od tada je ta sintagma zaživela i kod nas, pre toga su novinari to zvali dezinformacijom.

„Lažnih vesti je oduvek bilo, samo je suštinska razlika što se neki mediji sada time bave, rade produkciju lažnih vesti ili ih štampaju, bez ikakve provere. Jer njihovi čitaoci to žele da vide i čitaju, pa im oni to i pružaju. Tako je i kod nas i u svetu. Laž je laž, a činjenica je činjenica, oko toga nema diskusije i to se u našem poslu vrlo lako proverava, naročito ako si sa ove strane medija, odnosno ako pišeš vesti. Kada si čitalac, to možda ide teže, ali kada se istina prepozna, onda nema mogućnosti za mešanje lažnih i istinitih vesti“, tvrdi Stankov.

Situacije u kojima novinari prenose izjave zvaničnika, za koje se kasnije ispostavi da su netačne, nisu retkost u novinarstvu.

„Uglavnom takve izjave ne stižu preko zvaničnih saopštenja, nego su sa nekih pres-konferencija ili iz izjava datih medijima. Verovatno se, odgovarajući na novinarsko pitanje, lakše snađu ako daju dezinformaciju. Novinar je dužan da to proveri i da prenese. Ipak, ukoliko i prenese informaciju bez provere, on ne snosi nikakvu odgovornost, jer je ona stigla od državnog zvaničnika“, kaže Aleksandar Stankov i dodaje da medij može da snosi odgovornost ukoliko dopuni tu laž i upotpuni tu vest, a to je čest slučaj u tabloidima.

Statistikom se lako manipuliše

Širenju lažnih vesti dodatno doprinosi neodgovornost za javno izgovorenu reč, smatra novinar Južnih vesti.

„Mi na dnevnom nivou imamo različite izjave zvaničnika koje ni na čemu nisu utemeljene. Počev od osnovnih stvari, da nam je BDP porastao u ovom kvartalu, ili u poslednjih šest meseci više nego u Bugarskoj ili nekoj drugoj zemlji“, priča on i dodaje da su neke statistike pokazale da je Srbija zapravo među poslednjim zemljama u Evropi po rastu BDP-a.

Slično je, kako kaže, i sa visinom prosečne plate i sličnim statističkim podacima, kojima je lako manipulisati, a zvaničnici to rade zbog promocije politike ili stranke iz koje dolaze i ne snose nikakvu odgovornost za to.

Intervju sa Aleksandrom Stankovim su za potrebe dokumentarnog serijala „Informativni mediji, informisana javnost“ u produkciji Media i reform centra Niš vodile Sonja Urošević i Tatjana Đukić, a sve tri epizode možete pogledati ovde.

Fekt čeking protiv lažnih vesti

Kao odgovor na veliki broj lažnih vesti na dnevnom nivou, nastali su i fekt čeking portali, odnosno mediji koji se bave istinitošću informacija koje se plasiraju na dnevnom nivou. U Srbiji za sada postoje tri – Istinomer, Raskrikavanje i Fejk njuz tragač.

„Ovi portali rade ono što bi trebalo da radi svaki medij, ali redakcije koje se bave dnevnom informativom ne mogu da se bave i fekt čekingom u tolikoj meri kao što mogu da rade istraživački portali ili posebno specijalizovane istraživačke redakcije. Nadam se da će ih biti još i da ćemo i na lokalu formirati nešto slično, jer mislim da nam treba. Iz Vlade stižu neki signali da žele da kontrolišu lažne vesti, ali mislim da je to potpuno pogrešno jer ispada da oni koji kreiraju lažne vesti, žele da se protiv takvih vesti bore“.

U borbi protiv lažnih vesti najbitnije je raditi sa građanima na njihovoj medijskoj pismenosti kako bi znali da prave razliku između medija koji istinito informišu i onih koji plasiraju laži.

„Ukoliko se dođe do kritične mase koja uspeva da napravi razliku, onda će se smanjiti broj portala koji se bave lažnim vestima i polako ćemo se vraćati pravom novinarstvu, proveri informacija, ili makar imanju dve strane priče i pisanju istinitih vesti“.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Novinarska profesija gubi smisao invazijom lažnog izveštavanja Sa druge strane onlajn trolovanja Lažna vest brža od istine Zorica Miladinović – Mediji stvaraju državu u koju želimo da emigriramo da nam bude bolje
Milica Branković

    Novinarka Media i reform centra Niš

    POVEZANE VESTI

    PRIJAVI SE: Otvoren konkurs za novinarsku školu Media centra Niš

    08/12/2023

    Dok opozicija upozorava da su problemi poljoprivrednika nevidljivi, kandidat SNS-a poziva ministarku da dođe u Svrljig i vidi kako se živi

    07/12/2023

    Kandidati za poslanike SNS-a, SDS-a i Zajedno gosti nove debate u MRCN

    04/12/2023
    Najnovije vesti

    Deci sa ulica Dnevni centar jedina šansa za sklonište od zime, prikupljaju se sredstva za hranu i školski pribor

    01/12/2023

    Sa HIV-om može normalno da se živi, ali neophodna veća edukacija

    01/12/2023

    Opozicija tvrdi da niška ekonomija počiva na motanju kablova, predstavnik vlasti se divi ljudima koji žive sa 15 hiljada dinara

    30/11/2023

    Još gori u EI Niš, požar daleko od opasnog otpada

    27/11/2023

    Nišlija kao selektor osvojio Evropsko prvenstvo u šahu, nada se da će trofej “pokrenuti” i šah u Nišu

    21/11/2023
    1 2 3 … 214 Next
    © 2023. Mediareform Designed by Mediareform.
    • O nama
    • Uslovi korišćenja
    • Impresum

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

    Share this ArticleLike this article? Email it to a friend!

    Email sent!