Dok se u domaćoj javnosti polemiše oko naziva zvanja i funkcija u ženskom rodu, a svetskoj o borbama između različitih bioloških polova, odbornici/e nove vlasti i nove opozicije u Medijani složili su se u jednom – predsednik ne može biti nazvan predsednicom. Odbornik koalicije okupljene oko SNS-a Igor Jovanić je na Zapisnik sa sednice Skupštine Opštine dao primedbu da je predsednik nazvan – predsednicom, a njegov prigovor usvojili su jednoglasno svi odbornici i odbornice.
U jedinoj gradskoj opštini u Srbiji u kojoj SNS nema većinu, odbornik ove partije imao je “dobronamernu primedbu” na Zapisnik sa prethodne sednice, ukazavši da je predsednik Skupštine nazvan predsednicom.
Osim 10 njegovih stranačkih kolega i koleginica iz skupštinske klupe Medijane, ovu primedbu podržali su i predstavnici/e vladajuće većine, odnosno doskorašnja niška opozicija. Time je ova primedba dospela na listu formalnosti oko kojih se vlast i opozicija ove Opštine uglavnom slažu.
“Mi imamo ovde na drugoj strani u pretposlednjem pasusu da je “predsednica Skupštine konstatovala da je Skupština većinom…” i tako dalje. Jasna mi je konfuzija stručne službe da se predlaže jedan predsednik, pa predsedava zamenik, pa na sledećoj… Meni je to jasno. Ali mislim da je barem pol predsednika bio određen, da se radilo o muškom licu, ako nije nešto drugo. Tako da je moja primedba da se ovo ispavi. Ne mogu da glasam za Zapisnik gde piše da je predsednica konstatovala nešto, a zapravo radilo se o predsedniku Skupštine”, rekao je Jovanić.
Inače, nije neuobičajeno da se predsednice, ministarke, premijerke i druge žene u srpskoj politici nazivaju predsednicima, ministrima, premijerima itd. Čak se i nekadašnja ministarka borila protiv rodno osetljivog jezika, aludirajući da “gospođa ministarka” ima negativnu konotaciju iz Nušićevog romana.
Jedan od glavnih argumenata u raspravi za i protiv upotrebe rodno osetljivog jezika je da su nazivi zvanja i titula u muškom rodu univerzalni, te da se odnose i na ženski rod.
Ne samo što nije poznato da se raspravljalo zbog muških naziva funkionerki, već je i primenu Zakona o rodnoj ravnopravnosti stopirao Ustavni sud koji ocenjuje njegovu ustavnost.
Zakonska regulativa “zapela” je u odrednicama pola i roda, nakon što je veliki deo javnosti i institucija Srbije godinama protiv obavezne upotrebe rodno osetljivog jezika u administraciji, obrazovanju i medijima, a među najglasnijim protivnicima je Srpska pravoslavna crkva.
Kako je izgledala treća sednica Skupštine GO Medijana, i da li je sporni Zapisnik usvojen posle ispravke predsednice u predsednika, na LINKU.