Posle višegodišnjeg čekanja, Niš je konačno dobio novi Program kontrole kvaliteta vazduha za naredne dve godine. Za njegovo sprovođenje planirano je 30 miliona dinara, ali ostaje pitanje da li će predviđene mere doneti stvarno smanjenje zagađenja ili će se problem i dalje rešavati bez suočavanja sa njegovim glavnim uzrocima. Sa stručnjacima iz Niša analizirali smo predložene mere i situaciju u kojoj građani i građanke trećinu godine dišu jedan od najzagađenijih vazduha u Srbiji.
Novi plan sastoji se od 10 mera koje je nedavno predstavio gradonačelnik Niša: uspostavljanje 11 novih mernih mesta u gradu, gasifikacija naselja, širenje toplifikacije, konverzija kotlarnica sa mazuta na gas, ozelenjavanje grada, uvođenje prečišćivača vazduha u školama, unapređenje javnog gradskog prevoza, subvencije za kupovinu bicikala, popis aktivnih dimnjaka i priprema programa za ugradnju filtera na individualnim ložištima.

Kao hitna mera u letnjim mesecima uvodi se i intenzivnije pranje ulica.
Od prvog jula je krenulo to merenje. Institut za javno zdravlje je neka referentna ustanova koja je nadležna za to i ona će nadležnoj upravi dostaviti rezultate merenja i davati predloge kako bi preduzeli određene mere. Imaćemo referentne podatke i to predstavlja osnov i bazu za kasnije donošenje određenih mera – rekao je gradski većnik Miloš Đorđević za TV Zona Plus.
Da prostora za odlaganje nema pokazuju i podaci – dok propisi dozvoljavaju najviše 35 dana sa prekoračenjem granične vrednosti PM10 čestica godišnje, u Nišu ih je tokom prethodne grejne sezone zabeleženo čak 116, što svrstava grad u treću kategoriju zagađenosti.
Profesor Fakulteta zaštite na radu Slobodan Milutinović ocenjuje da grad živi u praktično konstantno zagađenom vazduhu. On je ranije upozoravao da je dugogodišnje odsustvo Plana kvaliteta vazduha značilo i izostanak obavezujućih mera i jasne odgovornosti za njihovo sprovođenje.
Sistemske mere zaštite vazduha nisu bile deo zvaničnih javnih politika grada, pa je njihova primena u praksi zavisila od dobre volje, a ne od obaveze – kaže Milutinović.
U tom kontekstu, novi plan najavljen je kao pokušaj uspostavljanja jasnijeg okvira i definisanja prioriteta u borbi protiv aerozagađenja.
Pomak ka čistijem vazduhu
Bivši energetski menadžer Grada Niša i stručnjak za energetiku Bojan Gajić ocenjuje da dokument koji su nadležni nedavno predstavili jeste pomak u odnosu na prethodni period, pre svega zbog uvođenja sistemskog pristupa.

Predloženi plan deluje kao detaljno promišljen i moj utisak jeste da će se u narednom periodu primeniti makar za nijansu više sistemski pristup kakav je izostao do danas po pitanju ovog izuzetno značajnog gradskog problema – ističe Gajić.
Ipak, ističe da pojedine mere nisu dovoljno usmerene na ključne izvore zagađenja, zbog čega bi efekti mogli biti ograničeni.
Novi Program kvaliteta vazduha sastoji se od 10 tačaka koje predstavljaju osnov smanjenja zagađenja vazduha u Nišu. Prva mera novog plana planira 11 novih mernih stanica u različitim delovima grada. Na osnovu rezultata, previđa se izrada izveštaja u cilju praćenja prostornog i vremenskog zagađenja, koji do sada nisu objavljeni.
Od predstavljenih mera koje bih svakako podržao jesu one koje se odnose na uvođenje novih mernih stanica i ambiciozni program ozelenjavanja sa formiranjem novih parkovskih površina. Dobar broj predstavljenih mera, poput proširenja mreže daljinskog grejanja, konverzija kotlarnica gradske toplane i javnih ustanova sa ciljem iskorenjavanja tečnih i čvrstih fosilnih goriva i subvencije za domaćinstva, su mere koje se već dugoročno i u kontinuitetu sprovode – navodi Gajić.
Mera ozelenjavanja odnosi se na formiranje parkova i sistema navodnjavanja, pogotovo za površine u centru grada. Ova mera je, kako profesor Milutinović ističe, neophodna zbog geografske pozicije grada u kotlini, ali i zbog intenzivne urbanizacije Niša kojom se smanjuje broj zelenih površina, što ima direktan negativan uticaj na kvalitet vazduha.
Gradonačelnik najavljuje više para
Grad daje subvencije za ugradnju novih kotlova i za obnovu fasade, stolarije i krovova za objekte i zgrade kojima je to neophodno. U ovu svrhu potrošeno je 50 miliona dinara 2025. godine – 30 miliona od Ministarstva rudarstva i energetike, a 20 miliona od grada. Konkurs za 2026. se raspisuje na jesen kada će, kako gradonačelnik najavljuje, biti izdvojeno više para. 
Mi ćemo kao lokalna samouprava sasvim sigurno, kroz rebalans budžeta koji bi trebalo da se uradi u septembru, izdvojiti dosta više sredstava za ovu meru. Ova mera je mera koja direktno utiče na smanjenje zagađenje vazduha. Zato umesto 20 miliona koliko smo izdvajali kao grad Niš potrudićemo se da po pozivu za 2026. godinu izdvojimo čak 70 miliona dinara. Trudićemo se da bar dupliramo sredstva u odnosu na prethodnu godinu – ističe Pavlović.
Najveća ulaganja tiču se gasifikacije grada u koju će biti uloženo 134 miliona dinara. Gasna mreža će biti proširena kod škole Mika Antić, na Paliluli, u Duvaništu, naselju Ratko Jović, kao i u opštinama Durlan i Pantelej.
Međutim, Gajić ocenjuje ovu meru kao problematičnu u nekoliko aspekata.
Izdvajanje izuzetno velikih sredstava za podršku razvoju gasne infrastrukture je mera kojom se praktično podržava razvoj tržišta koje je potpuno monopolisano od strane ruskog partnera, što samo po sebi nije dobro, a građani koji se priključuju se vezuju za energent koji dolazi izdaleka uz rizike nedostupnosti energenta u slučajevima međunarodnih kriza i svakako povećanja cena energenta koji će pratiti prirodni gas. I pored toga što korišćenje prirodnog gasa predstavlja bolje rešenje iz perspektive zagađenja vazduha, on je i dalje fosilno gorivo koje ima isključivo negativan efekat na klimatske promene i opšti je trend napuštanja ovog tehničkog rešenja – objašnjava.
Može i (mora) efikasnije
Prekomerna izgradnja, nedovoljno zelenila i manjak mernih stanica, samo su neki od problema sa kojima se grad susreće u borbi sa zagađenjem vazduha. Jedni od najvećih zagađivača su, prema ocenama stručnjaka, individualna ložišta i prevozna sredstva koja svakodnevno ispuštaju zagađujuće čestice.
Iako u novom programu kvaliteta vazduha ima tačaka koje se odnose i na ove probleme, prema oceni Gajića – to nisu dovoljno efikasna rešenja. 
Individualna ložišta koja koriste ogrevno drvo i ugalj su nedvosmisleno glavni uzrok zagađenja vazduha, a predstavljeni plan je nedovoljno fokusiran na ovaj uzrok. Što se tiče ugradnje elektrostatičkih filtera u dimnjake domaćinstava, ne samo da delim rezervu, koju je i gradonačelnik pominjao, već mi je teško prepoznati benefite ove mere i smatram da je praktično nesprovodiva – objašnjava Gajić.
Mere koje nisu obuhvaćene planom, a koje Gajić smatra da mogu rešiti ovaj problem, odnose se na pojačanu kontrolu nekontrolisanog spaljivanja poljoprivrednih ostataka, sprečavanje nelegalne prodaje ogrevnog drveta, kao i uvođenje kazni za sve one koji pri loženju koriste nedozvoljene materijale. Takođe, ono što bi prema Gajiću donelo vidljive rezultate, jeste izrada katastra za individualna ložišta, kojim bi se napravio detaljan presek postojećeg stanja.
Električna vozila su stalan predmet razmatranja, u porastu su poslednjih godina u Nišu, a kako ističe gradonačelnik – čak 40% ih je više u odnosu na 2016. godinu. Fokus u novom planu međutim nisu električni automobili, već autobusi za javni prevoz i kako Pavlović kaže insistiraće na minimum 10 električnih autobusa. Ovaj predlog postoji još od 2013. godine, mada nikada nije praktično primenjen. 
Pored ovoga, građanima će biti omogućena i pomoć od 10.000 dinara za lakšu nabavku bicikala, za šta je izdvojeno 10 miliona dinara. Ipak, Gajić kritikuje ovu meru, a objašnjava i zašto.
Ne bi me iznenadilo da subvenciju iskoriste oni građani koji već imaju ili sebi mogu priuštiti kupovinu novog bicikla – samo će sada uštedeti. Rekao bih da se bicikli u Nišu nedovoljno koriste iz drugih razloga, poput nedostatka odgovarajuće infrastrukture i nefavorizovanja u saobraćaju i da ova mera neće pokazati očekivane rezultate, ukoliko subvencija ne bude namenjena određenim grupama građana, a i tada samo u ograničenom okviru – komentariše Gajić.
Grad će kroz izmenu programa poslovanja svakoj školi dati novac i obavezati ih da do 1. septembra svaka škola ima instaliran prečišćivač vazduha, a za ovu namenu biće izdvojeno 70 miliona dinara. Gajić smatra da to ne može u potpunosti da se podvede pod meru borbe za kvalitetniji vazduh, ali da će uticati na kvalitetnije uslove života.
Šta Nišu još treba da prodiše?
Profesor Milutinović je ranije komentarisao koje strategije treba primeniti kako bi se smanjilo zagađenje u Nišu, a koje ni ovim novim programom nisu obuhvaćene.

Grad Niš treba da primeni tri komplementarne strategije koje će zaista transformisati kvalitet vazduha. Prvo, energetsko siromaštvo ostaje veliki izvor zagađenja jer postojeći modeli subvencija nisu dovoljno ciljani. Rešenje je “energetska socijalna karta” sa punom subvencijom zamene ložišta za socijalno ugrožene porodice – mera koja eliminiše mogućnost da sredstva odu ka onima koji to najmanje trebaju – pojasnio je Milutinović.
Kao drugi važan problem izdvaja saobraćaj, jer veruje da se to ne može samo regulasati, već da je potrebno pametno upravljanje.
Pametni semafor sistemi sa real-time senzorima kvaliteta vazduha moraju kontinualno preusmeravati tokove iz najzagađenijih zona, dok će “Park & Ride” sistemi na obodima grada (KP Dom, Ledena Stena, Niška Banja) učiniti da je napuštanje automobila ekonomski i praktično prihvatljivo kroz besplatan ekološki prevoz – ističe Milutinović.
Kao treći važan apekt profesor je izdvojio urbana pravila, koja moraju biti reformisana, a odnose se pre svega na izgradnju.
Nove zgrade moraju imati zelene krovove ili vertikalne bašte, a vodonepropusne površine moraju biti rigoroznо ograničene – napominje.
Dok i ove mere stručnjaka ne dođu na “dnevni red”, zasad su osim proširenja mernih stanica, kako kažu nadležni, počeli i radovi na proširenju gasne mreže. Ostale mere su još na papiru i čekaju svoju primenu u praksi. Iako su stručnjaci ocenili da novi plan jeste iskorak u odnosu na dosadašnje stanje, i dalje neke efikasnije i održivije mere nisu u fokusu. Novi plan obećava čistiji vazduh u naredne dve godine, ali oni koji žive u Nišu do tada ostaju u neizvesnosti kakav će vazduh disati predstojeće zime.




