Uloga posmatrača u toku izbora i samog izbornog dana je da nadziru izborne aktivnosti i sam proces glasanja. Sve uočene nepravilnosti posmatrači javljaju svojim štabovima dok su naredni koraci alarmiranje javnosti i obraćanje institucijama, ističu iz CRTE i CeSID-a. Ipak, odgovor institucija neretko izostaje, a da bi došlo do temeljnih promena neophodno je da dođe do reformi izbornog sistema, ističu naši sagovornici.
Na biralištima 17. decembra pored građana u svojstvu birača i predstavnika biračkih odbora, biće i posmatrači izbonog procesa. Prema navodima predsednika Republičke izborne komisije, decembarske izbore nadziraće više od 5,5 hiljada domaćih i stranih posmatrača, što je, dodaje, rekordan broj kontrolora na glasanjima održanim do sada.
U nadi da izborni dan prođe bez većih nepravilnosti, a u duhu fer i demokratskih uslova, organizacije koje se bave izborima delegiraće svoje posmatrače.
Iako je pažnja javnosti prvenstveno fokusirana na izborni dan, da bi se stekla realna slika o izbornom procesu neophodno je početi sa posmatranjem još od raspisivanja izbora, odnosno tokom cele izborne kampanje. To je dugoročno posmatračko zaduženje, objašnjava direktorka komunikacija CRTE, Jovana Đurbabić.
Za razliku od dugoročnog, postoji i krtakoročno posmatranje koje se odvija u toku izbornog dana.
Na dan glasanja posmatrači s kratkoročnim zadatkom počinju da rade još pre otvaranja biračkog mesta, na kojem ostaju sve do prebrojavanja glasova i zvaničnog zatvaranja birališta. Njihov posao je da posmatraju da li se glasanje odvija uz poštovanje propisanih procedura. Oni beleže sve eventualne nepravilnosti, ali ne mogu ni u kojem slučaju da utiču, odnosno da se mešaju u rad biračkog odbora, ističe Đurbabić.
U slučaju uočenih nepravilnosti, posmatračke misije mogu i moraju, kako je rekao programski direktor CeSID-a Bojan Klačar, da obaveste javnost o tome, odnosno medije i građane.
Uloga posmatrača je da nezavisno i bez stranaškog uticaja, organizuju domaće posmatranje izbora. Da uoče sve napravilnosti i nedostatke u tom procesu, da o njima izveste javnost i da ponude preporuke kako može da se unapredi kvalitet izbornog procesa, kroz različite kampanje i zagovaračke aktivnosti, objašnjava Klačar.
Kako su nam nagovestili naši sagovornici iz CeSID-a i CRTE, tokom izbornog dana posmatrači će biti raspoređeni na biračkim mestima obuhvaćenim slučajnim reprezentativnim uzorkom jer se tako može ustanoviti koja su pojedina kršenja pravila učestala na nivou cele zemlje.
Institucije uglavnom ne reaguju na prijavljene nepravilnosti
Posmatrači u toku izbornog dana imaju stalnu komunikaciju sa štabom posmatračke misije. Mimo toga, nijedna druga vrsta komunikacije nije dozvoljena ni sa biračima, ni sa članovima biračkog odbora.
Samim tim, sve uočene nepravilnosti odnosno povrede postupaka, posmatrači prvo javljaju svom štabu. Klačar kaže da CeSID ne može da podnese prigovor institucijama u svojstvu pravnog lica, već da jedino može da alarmira javnost.
Posmatrači tokom izbornog dana nemaju pravo da pokreću pravne procese, mi dakle nemamo pravo da podnosimo prigovor. Dakle CeSID o tome obaveštava javnost, vrši pritisk na donosioce odluka putem javnosti. Naša uloga na biračkom mestu kako i sam naziv kaže, je da posmatramo izborni proces, da o njemu izvestimo javnost, da pritiskamo, utičemo na donosioce odluka. Mi ne možemo da budemo arbitri u nekom izbornom sporu, naglašava Klačar.
Sa druge strane, CRTA redovno obaveštava institucije o nepravilnostima do kojih njeni posmtrači dođu.
Tokom celog izbornog dana posmatrači izveštavaju štab posmatračke misije o dešavanjima na biračkim mestima i oko njih. Isto tako, i u periodu dugoročnog posmatranja sve informacije stižu u štab i, osim što se na osnovu njih prave izveštaji o kvalitetu i regularnosti izbornog procesa, posmatračka misija ih koristi za prijave koje upućuje nadležnim institucijama, kaže Đurbabić.
Što se tiče ove kampanje, do sada su poslali 39 prijava, uglavnom REM-u i Agenciji za sprečavanje korupcije, dodaje ona.
Međutim, ono što je zajedničko i kod CeSID-a i kod CRTE jeste podatak da nadležne institucije slabo reaguju kada su ove vrste nepravilnosti u pitanju.
Inertnost institucija koje bi morale da štite integritet izbornog procesa jedan je od ključnih, hroničnih problema izbora u Srbiji. I šire posmatrano, institucije koje ne rade svoj posao i ne sprovode dosledno zakone jesu usko grlo u kojem se guši vladavina prava, objašnjava Đurbabić. CRTE.
Klačar kaže da odgovor institucija dosta zavisi i od teme, ali da kada imate jednu dominantnu stranku na vlasti koja kontroliše sve, teško je kontrolisati izborni proces u potpunosti.
Svaka stranka koja je u opoziciji ima određene simpatije prema reformama izbornog procesa. Međutim stvari se menjaju kada stranka dođe na vlast zato što se tada shvati da bi neka velika reforma dovela do uzimanja dela kontrolnih poluga iz političkih stranaka i da ih izmesti ka institucijama. U suštini nijedna politička stranka neće tako lako da se odrekne moći, zaključuje Klačar.
Dodaje i da se CeSID već dug vremenski period zalaže za temeljnu reformu izbornog sistema i potrebe da se umanji moć političkih partija u celokupnoj izbornoj administraciji.
U Nišu će biti domaćih i stranih posmatrača Crta (37), Kreni- promeni (12), Posmatrači pravac Evropa (32). Što se tiče međunarodnih posmatrača na nivou cele zemlje će biti 255 iz OEBS-a, navela je predsednica GIK-a u Nišu, Danijela Milićević.
Prema podacima Republičke izborne komisije (RIK) 6.500.165 građana imaće priliku da glasa na 8.273 biračkih mesta na izborima u nedelju. Od toga će Nišlije i Nišlijke glasati na 177 biračkih mesta. Dodala je da će 176 biračkih mesta biti na gradskom i seoskom području, a jedno u Kazneno-popravnom zavodu.
Podsetimo, još na početku izborne kampanje analitičari su za naš portal izjavili da očekuju možda i najprljaviju kampanju do sada.