Dodajte Media Reform u omiljeni Google izvor
“Uhapšeni osumnjičeni za napad na bajkere“, “među uhapšenima nekadašnji gradski funkcioneri”, “formirani predmeti protiv Niš TV” – društvene mreže i mediji su proteklih nedelja brujali o hapšenjima i privođenjima ljudi bliskih SNS-u. Predmeti koje je formiralo tužilaštvo tiču se i gradonačelnika Niša. Sve ovo je dokaz da se tužilaštvo probudilo, a da su pravosudni organi napokon počeli da rade svoj posao, kaže za naš portal koordinator Pravosudne baze jug Mihajlo Čolak. Jedino pritisak vrhovne javne tužiteljke može da utiče na to da se procesuiraju svi predmeti “iz fioka”, smatra profesor Pravnog fakulteta u Nišu Miloš Prica.
Da je nedavnom promenom vlasti na parlamentarnim izborima „otklonjena politička i institucionalna opstrukcija za rad javnih tužilaštava u Srbiji”, rekla je Zagorka Dolovac, vrhovna javna tužiteljka. “Epidemija” hapšenja odgovornih i osumnjičenih zahvatila je i Niš, pa je proteklih nedelja uhapšeno 20-ak ljudi, a i počinju da se formiraju i predmeti i proveravaju navodi protiv ljudi bliskih SNS-u, pa čak i onih koji su u samom vrhu stranke.
Ko je uhapšen, a ko pod lupom niških tužilaštava?
U Nišu je uhapšeno osam muškaraca zbog dva incidenta koja su se desila tokom izbornog dana. Jedan je u javnosti poznat kao “napad na bajkere”, tačnije napad na mobilni tim Studentske liste. Među uhapšenima su i dvojica nekadašnjih visokih funkcionera SNS-a – Branislav Kačar i Bojan Marinković, poznatiji kao Bojzi. Njima je određen pritvor od 30 dana.
Zbog sumnje na kupovinu glasova za SNS, formiran je predmet protiv I. P. – odbornika vladajuće partije. Uhapšen je i osumnjičeni za napad na dečaka ispred Narodnog pozorišta.
Po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva uhapšena su tri lica iz okoline Doljevca. Oni se sumnjiče da su na izborni dan na biračkom mestu vređali jednog od prisutnih, a da ga je jedan od ove trojice i uhvatio za vrat. Isto lice, kako navode, osumnjičeno je i da je pretilo drugim osobama u školskom dvorištu gde se nalazilo pomenuto biračko mesto. Dva dana kasnije, ovim povodom uhapšeno je još jedno lice, zbog sumnje da je izvršio krivično delo sprečavanja i ometanja dokazivanja. M. S. se sumnjiči da je pozvao dvadesetčetvorogodišnjeg mladića koga je napalo više osoba 25. oktobra na biračkom mestu u Doljevcu i da je od njega tražio da policiji i tužilaštvu ne potvrđuje njihov identitet, rekavši mu da će za to dobiti nadoknadu – naveli su iz Policije.
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu formiralo je predmet i sada prikuplja potrebna obaveštenja povodom informacija koje je niški opozicionar Dragan Milić objavio na mrežama. On je naveo da je gradonačelnik Dragoslav Pavlović neposredno pred parlamentarne izbore 25. oktobra zaključio „sporan i štetan“ ugovor sa omladinskim košarkaškim klubom „Konstantin“, kojim mu je iz gradskog budžeta isplaćeno 25 miliona dinara, odnosno više od 200.000 evra.
Kačar, koji je trenutno u pritvoru zbog slučaja napada na bajkere, kao i gradonačelnik Pavlović su za Danas negirali da je ugovor na bilo koji način sporan.
Predmeti su formirani i na osnovu pet krivičnih prijava koje je GO Medijana je podnela Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu protiv gradonačelnika Niša Dragoslava Pavlovića i odgovornih lica u više gradskih uprava i preduzeća. Sumnjaju u zloupotrebu službenog položaja prilikom organizovanja mitinga SNS-a, 21. jer su, kako su i tada naveli, organizatori zauzeli javnu površinu bez potrebnih dozvola.
Posle godinu i po dana rada bez dozvole formirani su i predmeti protiv Niš TV-a. Jedan vodi Osnovno javno tužilaštvo, koje je podnelo optužni predlog Privrednom sudu da se ovoj televiziji izrekne kazna od 2,5 miliona dinara, da joj se zabrani emitovanje programa na 3 godine, a da se Bojanu Avramoviću izrekne zabrana da bude na funkciji direktora do godinu dana, zbog toga što su radili bez dozvole. Takođe, zbog sumnje na nezakonitu dodelu novca iz budžeta Grada Niša firmi “INI media” koja je osnivač Niš TV-a, Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije niškog VJT-a formiralo je spise početkom godine, a sada nastavlja provere u vezi sa ovim slučajem.
Buđenje pravosuđa širom Srbije – šta se promenilo?
Zvanično se u Srbiji i dalje ništa formalno-pravno nije promenilo. Iako sve vreme posle izbora vladajuća koalicija oko SNS-a sugeriše da je za sva dešavanja do sada odgovorna Studentska lista, pobednici izbora i dalje nemaju direktan uticaj na dešavanja u državi. Konstitutivna sednica Skupštine Srbije zakazana je za 17. novembar, a rok za formiranje Vlade teče tri meseca nakon toga. Ipak, kako mnogi tvrde “oslobađanje Srbije”, ali i “oslobađanje pravosuđa” je zapravo već počelo.
“Sada se dosta spekuliše i po medijima i razgovara se o tome šta je pravna priroda ovako iznenada probuđenog tužilaštva. Različiti su navodi. Po nekima se tužioci sada osećaju mnogo slobodnije i rasterećenije. Drugi smatraju da unutar samog tužilaštva postoje sukobi i borba za prevlast između dve ili možda i više od dve struje. Možda je kombinacija više razloga, ali šta god bilo, ono što je očigledno jeste da tužilaštvo sad konačno počinje da radi svoj posao onako kako je trebalo da radi ne samo od 2012. i dolaska SNS-a na vlast, već i mnogo ranije”, kaže Mihajlo Čolak, koordinator Pravosudne baze jug.
On kaže da se sada svakako nameće pitanje šta je do sada sprečavalo tužioce da rade svoj posao i podseća da, iako su mlaobrojni, bilo je tužilaca koji su ukazivali da su bili pod pritiscima, a da im je zbog toga bilo prećeno, da su bili kažnjavani, degradirani….
Sve dok postoje predmeti koji u fioci čekaju pravu priliku – to onda nije pravna država, kaže profesor Pravnog fakulteta u Nišu Miloš Prica.
‚‚Opravdanja nema. Čast izuzecima, ali me tužioci nisu uverili da su oni na liniji zaštite zakona i javnog interesa u apsolutnom smislu, da su oni samostalni, kako to zakon zapoveda, nego kažem – oni su oportunisti”, navodi Prica i dodaje: ‚‚To je isto kao sad ovi mediji koji zagađuju javni prostor deceniju i više. I sad oni promene kao kurs, počnu da se ponašaju uljudno, pristojno i mi kažemo: Pa pogledajte kako su to divne televizije.` Pa ne može tako“
Ipak, mere koje je predložila vrhovna javna tužiteljka i formiranje komisija, vidi kao konkretan korak koji može da rezulitira otvaranjem upravo tih “fioka” i rešavanjem slučajeva.
“Dakle, ako je zaista ozbiljna namera Republičkog javnog tužioca da se izvrši nadzor i da svi tužioci moraju da postupaju po zakonu i javnom interesu, to može da rezultira. Ali da to bude odluka samo njihova, ja to ne očekujem”, zaključuje.
Pokretanje postupaka i formiranje predmeta je samo početak. Ono što javnost očekuje jeste epilog tih slučajeva. Čolak kaže da je u pravosuđu bilo korupcije, zloupotreba i kršenja zakona “neslućenih razmera”.
“Tužilaštvo i sudovi u ovakvom stanju u kakvom su sada ne mogu u potpunosti uspešno s time da se izbore. Ali ono što mogu jeste da daju sve od sebe, da rade sa postojećim kapacitetima svoj posao na najbolji mogući način i da time pošalju jednu poruku da mi nismo jedna nenormalna zemlja, da se polako vraćamo jednom normalnom sistemu vrednosti i sistemu vladavine prava”, navodi.
Poteškoće, navodi, očekuje. Ipak, sve dok se odgovrni procesuiraju i nema zaštićenih, građanima će se polako vraćati poverenje, pa će biti i strpljenja i razumevanja za završetak svih tih procesa.
“Nemojmo imati iluzija. Toliko je krivičnih dela veoma verovatno bilo da procesuirati brzo i efikasno sve to, to je gotovo nemoguća misija. Ali vi sad ne možete ako ste tužilaštvo da kažete, da, mnogo toga ima, ne možemo mi to. Vi morate da radite svoj posao, naprosto da postupate po krivičnim prijavama i da ono što vam dođe na sto da to procesuirate”, kaže Čolak.
Smatra da su i ranije svi tužioci i sudije zajedno “pokazali stepen integriteta, bilo bi nemoguće nauditi im”.
Inače, kada su u pitanju hapšenja i postizborna dešavanja u Nišu, Studentska lista ih je “pozdravila”, a naveli su i da očekuju i hapšenje nalogodavaca. Uroš Radulović, budući narodni poslanik i istaknut niški naprednjak je, sa druge strane, rekao da su hapšenja “zastrašivanje jedine političke opozicione organizacije u Srbiji danas”.
