Sa prošlogodišnjeg 91. Srbija je ove godine pala na 98. mesto po indeksu slobode medija, pokazuje Izveštaj Reportera bez granice. Novinarstvo u našoj zemlji nalazi se između lažnih vesti i propagande, novinari rade pod pritiscima i neretko su mete članova vladajuće elite, a zločini nad novinarima ostaju nekažnjeni – zaključuje se u Izveštaju. Primetan je i uticaj rata u Ukrajini na pojedine medije.
Kvalitetno novinarstvo u Srbiji postoji, istraživačko novinarstvo je vidljivo i ima uticaja, ali je u isto vreme “zarobljeno neobuzdanim lažnim vestima i propagandom”, kako piše u Izveštaju. Zakoni koji bi trebalo da štite novinare su takođe tu, ali politički pritisci ne jenjavaju, a zločini nad novinarima ostaju nekažnjeni. Novinari se ne osećaju zaštićeno.
Oslobađajuća presuda po žalbi iz 2024. optuženima za ubistvo izdavača Slavka Ćuruvije 1999. godine bila je simbol nekažnjivosti zločina počinjenih nad novinarima – stoji u Izveštaju za ovu godinu.
U monitoringu Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) za mesec maj ističu da je zabeležen fizički napad na novinara nedeljnika “Radar”, Vuka Cvijića, u centru Beograda. Maja meseca medij “IN Medija” je bio izložen pritiscima, dok je u tabloidnim medijima neovlašćeno objavljena bankovna dokumentacije medija “Ozon Press”, stoji u izveštaju ANEM-a.
Srpska napredna stranka u Novom Sadu objavila je saopštenje sa brojnim uvredama na račun Dinka Gruhonjića, novinara i programskog direktora Nezavisnog društva novinara Vojvodine. Pored toga, protiv novinarke Bojane Pavlović i glavnog urednika portala KRIK Stevana Dojčinovića podignute su dve tužbe – krivična i parnična. Tužbe su podnete zbog podataka koji su objavljeni u okviru baze podataka “Prosudi ko sudi”, koju KRIK vodi od 2020. godine.
Tužbom u parničnom postupku tužioci su tražili naknadu nematerijalne štete zbog navodne povrede prava na privatnost, uklanjanje podataka i zabranu ponovnog objavljivanja istih. Krivičnom tužbom, podnetom zbog navodnog izvršenja krivičnog dela Neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka, zatraženo je da novinarki i glavnom uredniku bude izrečena zatvorska kazna u trajanju od po 10 meseci, kao i mera bezbednosti – zabrana vršenja novinarskog poziva u trajanju od po dve godine – piše ANEM.
U majskom monitoringu navodi se i slučaj kažnjavanja novinarke “Pištaljke” Snežane Đurić. Protiv nje je generalni sekretar Veslačkog saveza Srbije podneo privatnu krivičnu tužbu zbog navodnog izvršenja krivičnog dela Neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka. Tužbom je predloženo izricanje zatvorske kazne u trajanju od dve godine.
Kada je reč o zakonodavnom okviru, novinari često rade u restriktivnom
okruženju i pokazuju tendenciju ka autocenzuri. U pojedinim slučajevima napada na novinare propisi koji se odnose na policiju i tužilaštvo već su dali pozitivne rezultate, a efekat regulative koja je usvojena u 2023. godini tek treba da bude procenjen.
Međutim, pravosudni sistem koji se bavi procesuiranjem atentata i napada na novinare, i sudi u SLAPP postupcima usmerenim protiv novinara – tek treba da dokaže svoju nezavisnost i delotvornost u zaštiti slobode medija – stoji u Izveštaju ANEM-a.
U delu koji se odnosi na sociokulturalni kontekst ističe se da su u Srbiji novinarke i dalje meta napada – i zbog svog posla i zbog pola. Takođe, grupe krajnje desnice uznemiravaju medije koji pokrivaju migrante, LGBTI+ zajednicu i ljudska prava.
U ekonomskom smislu, beleži se da većina medija prihode ostvaruje od reklama i neprozirnih državnih subvencija, ali i da to u velikoj meri kontroliše vladajuća elita, te dolazi i do pristrasnosti.
Proruska propaganda u srpskim medijima
Više od 2.500 medija registrovano je u zemlji, a tržište je veoma fragmentirano, pišu Reporteri bez granice. U izveštaju za ovu godinu navodi se i da su među najuticajnijim medijima RTS, drugi nacionalni TV kanali, nezavisni kablovski kanal N1, kao i nekoliko tabloida.
Primećuje se i da ruski propagandni kanal RT (bivši Russia Today), koji je zabranila Evropska unija kao deo sankcija uvedenih kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ima svoje dopisništvo u Beogradu i zove se RT Balkan. Takođe, kaže se i da propagandu Kremlja prenose i nacionalni mediji. Reporteri bez granica u posebnom tekstu pišu da uticaj proruskih medijskih sadržaja nije novina u Srbiji, a da je rat u Ukrajini “pojačao taj fenomen”. Vlada ima veliku kontrolu nad medijima u Srbiji, ali deluje da ne čini ništa da reši problem ruske propagande, navode.
Šokantno je da Vlada Srbije, koja zvanično kaže da želi u Evropsku uniju, toleriše, pa čak i podstiče, širenje ruske propagande putem provladinih medija – kazao je Pavol Szalai iz Reportera bez granice.
Reporteri su pozvali Evropsku komisiju da bude čvrsta i obezbedi mere za unapređenje pouzdanosti informacija u srpskim medijima i za borbu protiv propagande, posebno ruske.