• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Obuka za novinare u Nišu: Izveštavanje o javnim nabavkama na lokalu
  • U potrazi za “krticom” – čije prijateljske i kumovske veze sprečavaju nišku opoziciju da ponovo “dišu kao jedan”
  • Pres-konferencija krivični postupak Tesla park i izmene urbanističkog plana za Staru ciglanu; prof. dr Tamara Milenković Kerković
  • “Nišvilu” od Ministarstva kulture 0 dinara i preporučen lokalni status, upitna UNESCO lista
  • Razgovor o knjizi “Umetnost i kultura otpora”; Centar za devojke
  • Poziv: Pres-konferencija “Predlog izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom sa aspekta sakupljača”
  • Pres-konferencija: Profesori i roditelji o dešavanjima u gimnaziji „Stevan Sremac“
  • Gradonačelnik Niša dostupan samo režimskim medijima, profesionalni mesecima pod “tehničkom greškom”
  • Da li je asfalt prekrio sve rupe: Koliko je novca do sada prikupljeno na humanitarnom parkingu?
  • Otvoren javni poziv za učešće u programu podrške ženskom poduzetništvu u SRBIJI
Home»Aktuelno»Vaspitanje u doba korone: Možemo li se nakon vanrednog stanja vratiti „na staro“?

Vaspitanje u doba korone: Možemo li se nakon vanrednog stanja vratiti „na staro“?

Milica BrankovićBy Milica Branković12/05/2020No Comments
Deca sada mnogo više vremena provode uz TV, kompjuter, telefon... Foto: MRCN/M.B.

Roditeljstvo za vreme koronavirusa ne može se porediti sa ovom ulogom tokom uobičajenog života. Pored toga što treba izbalansirati sopstvene poslovne obaveze sa školskim obavezama deteta, roditelj mora da brine i o ispunjenosti slobodnog vremena, koje u poslednja dva meseca deca imaju više nego obično. Dešava se tako da, nakon što su iscrpeli sve kreativne ideje, roditelji deci dozvoljavaju i ono što u normalnim okolnostima ne bi „ni u ludilu“. Roditelji, iako i sami u nepoznatom i izloženi intenzivnom stresu, moraju da razmišljaju i kako da detetu pruže osećaj sigurnosti, priča klinički psiholog Milena Petković-Milenović iz razvojnog savetovališta niškog Doma zdravlja.

„Porodične rutine, za koje možemo reći da bitno strukturišu svakodnevni život, prekinute su aktuelnom krizom. Deca ne odlaze u vrtić, školu, park, na omiljena mesta… Porodice su suočene sa smanjenjem ili potpunim gubitkom podrške u odgajanju i vaspitavanju dece. Mnogima od njih ona je bila veoma značajna (bake i deke, rođaci, stručnjaci), posebno ukoliko se najmlađi član ne razvija na tipičan način i, stoga, zahteva dodatnu pažnju i pomoć“, kaže Petković-Milenović i dodaje da se u vaspitanju u ovim okolnostima menjaju prioriteti roditelja – ono što se pre pandemije smatralo važnim, sada to često više nije.

Strah koji je u uslovima pandemije normalan, utiče i na odnos između roditelja i dece. Ovde je naročito bitno kako se svaki od roditelja suočava sa strahom, što zavisi pre svega od strukture ličnosti, temperamenta, prethodnih iskustava, podrške koju ima, aktuelnih okolnosti i slično, kaže naša sagovornica.

  • dr Milena Petković-Milenović
    Foto: lična arhiva

„Ono što sigurno znamo jeste da postoji povezanost dečijih reakcija na stresne događaje sa reakcijom njihovih roditelja. Odrasla osoba u detetovom okruženju je referent na osnovu kog ono procenjuje značaj i intenzitet nekog događaja. Kada odrasli deluju smireno i odaju utisak da kontrolišu situaciju, porodična atmosfera neće biti narušena, te će dečija anksioznost biti značajno manja. Suprotno, ako odrasli reaguju burno ili potpuno negiraju realnu opasnost, kod deteta može doći do porasta anksioznosti, često gubitka poverenja u roditelje, pa i razvoja različitih maladaptivnih manifestacija (vezanih, na primer, za spavanje – noćno mokrenje ili vraćanje na neka ponašanja svojstvena ranijim fazama psihofizičkog razvoja i slično)“.

Decu što više uključiti u dnevne aktivnosti

Ovako duga zatvorenost u četiri zida nije uobičajena ni za jednu porodicu, a kada je izložena socijalnoj traumi ili visokostresnoj situaciji, ravnoteža svake porodice je poljuljana. Roditeljima je tada, smatra naša sagovornica, potrebno vreme za pronalaženje strategije kojom bi uspostavila nov životni ritam. Tada oni često pribegavaju komfornim mehanizmima, koji deci mogu skrenuti pažnju, a njima omogućiti potrebno vreme za razmišljanje i rešavanje situacije.

„Svakako je preporuka da se medijski sadržaji, kojima su deca izložena, kontrolišu, prilagode njihovom uzrastu i vremenski ograniče. Decu treba, što je moguće više, uključiti u uobičajene dnevne aktivnosti, kao što su spremanje svojih soba, pomaganje pri pripremi obroka, sređivanje igračaka, čišćenje i slično, u skladu sa njihovim aktuelnim sposobnostima. Pored toga, u novim okolnostima potrebno je izgraditi i nove rutine, što nije uvek lako i zahteva vreme za prilagođavanje svih članova porodice. Sa druge strane, situacija u kojoj dete gleda roditelje kako provode veliki deo vremena uz računar, a istovremeno njega kritikuju i insistiraju da ga ne koristi, može biti tumačena kao nefer, izazivati ljutnju i provocirati konflikte u porodici. Zato roditelji moraju da imaju u vidu da su model za ponašanje svojoj deci i da će ona uvek pre birati da urade ono što vide da roditelj čini, nego što im se verbalno saopštava  ili od njih zahteva“.

Onlajn nastava predstavlja još jednu novinu u svakodnevici porodica školaraca, a odnos prema ovakvom školovanju zavisi od više faktora, smatra naša sagovornica: kakav je odnos dete imalo prema školskim obavezama pre pandemije; kakav stav imaju roditelji prema učenju i onlajn nastavi, generalno; koliko su roditelji dosledni i jasni u zahtevima vezanim za školu u novonastalim okolnostima. Roditelji koji su i ranije imali poteškoće sa motivacijom deteta za školske obaveze, verovatno su i sada u sličnoj situaciji, a tako je i sa onima koji nemaju dovoljno strpljenja u radu sa detetom, ili su nedosledni kada od deteta traže da izvrši zadatke.

Mnogo je roditelja koji su u vanrednom stanju deci dozvoljavali više vremena za crtane filmove, internet i igrice. „Povratak na staro“ biće teži za roditelje koji su i pre pandemije imali teškoće sa postavljanjem granica deci, smatra Petković-Milenović.

„Sa druge strane, postepeno vraćanje na aktivnosti van kuće i uobičajene rutine, koje su izgrađene pre krize, dovešće do nove reorganizacije u raspodeli vremena, kako roditelja, tako i dece. Deca se obično lako prilagođavaju ako odrasli u njihovom okruženju imaju jednu dogovorenu strategiju, jasni su u zahtevima, dosledni u davanju privilegija i nagrada, ali i sprovođenju kazni i sankcija. Pisanje porodičnih pravila, na primer, zajedno sa decom (ukoliko njihov uzrast i sposobnosti to dozvoljavaju) jedna je od strategija koja može poslužiti za uvođenje novina u raspored porodice i uključivanje dece u dnevne aktivnosti i rutine“.

Dosta roditelja tražilo je psihološku podršku tokom vanrednog stanja

Razvojno savetovalište i Savetovalište za mlade niškog Doma zdravlja tokom vanrednog stanja pružali su onlajn podršku porodicama kojima je bila potrebna, a od 4. maja oba savetovališta redovno funkcionišu unutar Doma zdravlja.

„Veliki broj porodica tražio je podršku psihologa. Najčešće teškoće odnosile su se na dečje probleme sa spavanjem, noćne strahove i strahove uopšte, probleme u ponašanju, posebno agresivnost, i slično. Takođe, roditelji su tražili savete i podršku kako da postupaju s decom koja su od ranije imala razvojne probleme, pri čemu ih je atmosfera pandemije samo intenzivirala. Jedan broj poziva odnosio se na posebno teške životne situacije, kao što je saopštavanje deci vesti o gubitku nekog od članova porodice“.

Suočavanje sa stresom i prilagođavanje na život u vanrednim situacijama su jedinstveni procesi i razlikuju se od porodice do porodice, kaže naša sagovornica.

„Važno je da roditelji ne zaborave da brinu i o sebi, tako što će pronaći makar malo vremena za odmor i omiljene aktivnosti, čime bi, koliko je to moguće, održali pozitivno funkcionisanje. Time bi i svojoj deci pružali primer kako da se nose sa novonastalim životnim okolnostima, koje predstavljaju pretnju kako za fizičko, tako i psihičko zdravlje pojedinca i društva, u celini“.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Deca koja čitaju odrastaju u ljude koji lakše razumeju svet oko sebe Folklor kao antistres u doba korone Ivana Vračkić, specijalni pedagog, Sekretarijat za omladinu i sport, Dr Vladan Radivojević, neuropsihijatar, Ljiljana Radovanović Tošić, psihološkinja u OŠ "Radoje Domanović", Dr Čedomir Šagrić, specijalista socijalne medicine i supspecijalista zdravstvenog vaspitanja; foto: MRCN/ N.S.Seksualnost je značajna za pravilan razvoj deteta Izazovi zaštite podataka o ličnosti u vreme korone
Milica Branković

    Novinarka Media i reform centra Niš

    POVEZANE VESTI

    U potrazi za “krticom” – čije prijateljske i kumovske veze sprečavaju nišku opoziciju da ponovo “dišu kao jedan”

    26/09/2025

    “Nišvilu” od Ministarstva kulture 0 dinara i preporučen lokalni status, upitna UNESCO lista

    24/09/2025

    Gradonačelnik Niša dostupan samo režimskim medijima, profesionalni mesecima pod “tehničkom greškom”

    12/09/2025

    Leave A Reply

    Najnovije vesti

    Obuka za novinare u Nišu: Izveštavanje o javnim nabavkama na lokalu

    26/09/2025

    U potrazi za “krticom” – čije prijateljske i kumovske veze sprečavaju nišku opoziciju da ponovo “dišu kao jedan”

    26/09/2025

    “Nišvilu” od Ministarstva kulture 0 dinara i preporučen lokalni status, upitna UNESCO lista

    24/09/2025

    Gradonačelnik Niša dostupan samo režimskim medijima, profesionalni mesecima pod “tehničkom greškom”

    12/09/2025

    Da li je asfalt prekrio sve rupe: Koliko je novca do sada prikupljeno na humanitarnom parkingu?

    09/09/2025

    Otvoren javni poziv za učešće u programu podrške ženskom poduzetništvu u SRBIJI

    09/09/2025

    Niš po prvi put na mapi protivnika blokada – “Scenografija za obeshrabrene pristalice SNS“ 

    08/09/2025

    Kolektiv “Sremca”: Kolegama ne produžavaju ugovore, a na njihova mesta dovode nekompetentne kadrove bliske SNS

    02/09/2025

    Pretnje redakciji Južnih vesti – “Dokaz u kakvom neprijateljskom i nedemokratskom okruženju živimo”

    29/08/2025

    Kućni pritvor za niškog studenta – zaštita ustavnog poretka ili politički progon mladih

    28/08/2025
    1 2 3 … 155 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.