Već danima je u vazduhu na teritoriji Niša povećan broj PM2,5 i PM10 čestica, što građani i građanke mogu i da vide i osete, a meri i Agencija za zaštitu životne sredine.
U 8h jutros koncentracija PM10 je bila 93,68, dok je sitnijih PM2,5 čestica bilo 75,93 µg/m³. Noćas je koncentracija bila mnogo veća, PM10 čak 159, a PM2,5 je išla do 144.
Najzagađenije je bilo 9. novembra kada je PM10 išla do 205, a azot dioksida čak 140, što se smatra izuzetno jakim zagađenjem.
“Već danima čim su počele niske temperature u vazduhu se vidi i oseća čađ. Najgore je uveče, kada počne da pada mrak, a to je već posle 16h. Užasno je”, svedoči Nišlijka iz ulice Branka Krsmanovića nadomak Toplane.
Svetska zdravstvena organizacija upozorava da je čist vazduh od fundamentalnog značaja za zdravlje. Njihova preporuka je da godišnji nivo PM2.5 iznosi 5 µg/m³, dok je za PM10 ovaj prosek 15.
Propisi u Srbiji takođe dozvoljavaju određene vrednosti štetnih materija u vazduhu, koje se svake godine i u Nišu prekoračuju.

Zagađenje vazduha utiče na zdravlje i živote ljudi
Brojne su posledice po zdravlje i život ljudi koji su trajno izloženi višim nivoima ovih čestica, što je gotovo svake zime slučaj u mnogim gradovima Srbije.
Sitne PM čestice, mogu da uđu u krvotok kroz pluća, rašire se po telu i uzrokuju bolesti srca, moždani udar i rak pluća.
Izloženost oksidima azota može uzrokovati niz zdravstvenih problema, uključujući iritaciju očiju, nosa, grla i pluća, kašalj, kratkoću daha, umor, mučninu, ali i astmu, bolesti srca i pluća, prerano rođenje i smrtnost novorođenčadi, upozoravaju iz Udruženja za zaštitu i održivi razvoj.
Građanima/kama Niša je kvalitet vazduha jedan od ekoloških prioriteta, pokazalo je naše istraživanje kroz anketu. Uprkos tome, odgovarali su da ne znaju kako da se uključe u donošenje odluka o zaštiti životne sredine, niti veruju da će njihov glas biti uvažen.
Podsetimo, prošle zime su i u Nišu građani/ke protestovali zahtevajući čist vazduh.