Plan rasta za Zapadni Balkan trebalo bi da poveća slobode kretanja roba, radnika i usluga među zemljama regiona i Evropske unije. Plan predviđa i finansijsku pomoć od 6 milijardi evra za zemlje Zapadnog Balkana. Ovo bi pomoglo približavanje regiona standardima Evropske unije, rekao je u Nišu šef za informacije, komunikacije i medije u Delegaciji Evropske unije u Srbiji Manuel Munteanu.
Dokument koji je Evropska komisija predložila Evropskom parlamentu i zemljama članicama, Plan rasta za Zapadni Balkan, ima za cilj socio-ekonomsko približavanje regiona standardima Evropske unije, nagovestio je Munteanu. Dodao je da se srpski bruto društveni proizvod trenutno nalazi tek na 44% proseka EU i da bi upravo ovim novim Planom trebalo smanjiti taj postojeći jaz.
U okviru Plana predloženo je da se obezbedi 6 milijardi evra za Zapadni Balkan, za period od 2024. do 2027. godine. Cilj je da građani regiona osete sve one koristi i prednosti članstva i pre samog formalnog pristupanja EU.
Predlažemo integraciju regiona u nekoliko oblasti evropskog jedinstvenog tržišta kao što su recimo brze carinske procedure na granicama, olakšana prekogranična plaćanja u okviru jedinstvenog evropskog prostora za plaćanje, priznavanje veština i kvalifikacija, integracija u napore Unije usmerena u dekarbonizaciju privrede, kao i integracije u industrijske lance snabdevanja – napominje Munteanu.
Plan rasta vredan 6 milijardi evra uključuje dve milijarde evra bespovratne pomoći i četiri milijarde u vidu povoljnih kredita ili kapitalnih ulaganja. Ova sredstva, u kombinaciji sa sredstvima iz IPARD fondova, mogu da pariraju intenzitetu pomoći po glavi stanovnika koji zemlje članice dobijaju preko kohezivnih fondova, kaže Munteanu.
Inače, kada i ako Evropski parlament i Savet usvoje predlog EK, šest partnera sa Zapadnog Balkana biće pozvani da podnesu svoje pojedinačne reformske agende. U njima će izložiti socio-ekonomske i fundamentalne reforme koje će preduzeti kako bi podstakli rast i integracije u okviru Plana rasta tokom perioda 2024-2027.
Munteanu o izveštaju EK: U mnogim oblastima glavne slabosti nisu rešene
Munteanu je u Nišu predstavio i poslednji izveštaj Evropske komisije. Rekao je da su prioritet i osnova na evropskom putu pre svega vladavina prava, a ova oblast obuhvata pravosuđe, borbu protiv korupcije kao i slobodu izražavanja u medijima.
Dok je u oblasti pravosudnih reformi primećen određeni napredak, sa druge strane, kada je reč o borbi protiv korupcije i slobodi izražavanje, potrebno je da Srbija uloži mnogo više napora, konstatovano je u Izveštaju, a prenosi Munteanu.
Takođe, rečeno je da postoji i određeni napredak kada se govori o razvijanju funkcionalne tržišne ekonomije, zadržavanju makroekonomske stabilnosti i ukupnih ekonomskih reformi, ali i da je potrebno uložiti dodatne napore kada je reč o fiskalnom okviru i reformi državnih preduzeća.
U mnogim oblastima glavne slabosti još uvek nisu rešene, a one se odnose na potrebe reformi unutrašnjeg tržišta gde je napredak bio ograničen, a nikakav napredak nije zabeležen kada govorimo o slobodi kretanja kapitala. Takođe neophodno je uložiti dodatne napore po pitanju politika usmerenih na razvijanje kapaciteta za preuzimanje nadležnosti i odgovornosti budućeg članstva uključujući, između ostalog, održive sisteme hrane i ruralni razvoj – ističe Munteanu.
Podseća da Srbija mora da ispunjava svoje ranije preuzete obaveze iz potpisanih dokumenata o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, kao i da treba da uloži dodatne napore i uskladi svoju spoljnu politiku sa spoljnom i bezbednosnom politikom Unije kada je reč o napadu Rusije na Ukrajinu.
Takođe, na predstavljanju Izveštaja, Munteanu je podsetio prisutne da je EU ubedljivo najveći investitor i trgovinski partner Srbije sa 58,7% ukupne trgovinske razmene 2022. godine. Istakao je da Evropska unija pruža punu podršku Srbiji na njenom evropskom putu i da je izuzetno posvećena procesu proširenja.