Usvajanjem niza zakona i izmenama postojećih, otvoren je put da, poput prakse u privatnom sektoru i državni službenici mogu da napreduju u karijeri po osnovu ocenjivanja i vrednovanja njihovog rada. Taj korak trebalo bi da motiviše zaposlene kako bi se poboljšao kvalitet rada javne uprave – po meri građana i privrede. Cilj novog sistema, kako kažu u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu je da, pre svega, utiče na ispunjenje utvrđenih godišnjih planova rada državnih organa, ali i na povećanje kvaliteta rada državnih službenika.
Uvođenje kompetencija, karijerni razvoj i novih oblika stručnog usavršavanja zaposlenih, deo su reforme javne uprave u Srbiji. Od prošle godine sistem vrednovanja radne uspešnosti državnih službenika zasniva se na kompetencijama. Pored ispunjenja godišnjih ciljeva u njihovom radu, pratiće se i učestalost ispoljavanja poželjnih ponašanja, dok su kriterijumi vrednovanja konkretizovani i jasni.
Kako kaže Ivana Savićević, pomoćnica ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu, pratiće se da li državni službenik izvršava zadatke u predviđenim rokovima, na koji način prikuplja i koristi informacije i kasnije ih prikazuje u svom radu, ali i kako organizuje sopstveni rad, da li preuzima odgovornost za njega, da li je brz, efikasan i metodičan u radu, kao i kakav odnos ima prema kolegama i kakav je odnos sa strankama i građanima u njegovom radu.
Zakon predviđa da službenici mogu da napreduju ukoliko najmanje dva puta uzastopno dobiju ocenu da su prevazišli očekivanja u svom radu, ili u periodu od pet godina uzastopno budu ocenjeni da su ispunili očekivane rezultate. Međutim, kadrovima ne upravlja zakon, nego rukovodioci na svim nivoima, zbog čega su očekivanja od rukovodećeg kadra najveća, objašnjava pomoćnica ministra.
„Ovakva vrsta karijernog napredovanja treba da omogući da najsposobniji i najstručniji državni službenici jednog dana dođu do najoodgovornijih poslova u državnoj upravi, odnosno, da budu prvi koji mogu da budu postavljeni na odgovornija radna mesta – na položaju, kao što su pomoćnici ministara, direktori ili zamenici direktora organa u sastavu ili rukovodioci“, dodaje Savićevićeva.
Velika podrška pružena je i lokalnim samoupravama za razvoj sistema stručnog usavršavanja kroz principe Saveta Evrope za dobro upravljanje, a u okviru projekta koji zajednički finansiraju Evropska unija i Savet Evrope.
Tobias Flesenkemper, šef misije Saveta Evrope u Beogradu kaže da se nadaju da će odgovori i reakcije uprave biti više prilagođeni ljudima u lokalnoj srednini.
„Jedan od efekata za koje se nadamo da će da uslede, nakon što se primene ovi opštinski paketi podrške je taj da ljudi osete da su odgovori i reakcije uprave više prilagođeni datoj lokalnoj sredini, da osete da opštinske vlasti više slušaju šta su potrebe građana na terenu, ali i da se osete da opštinski službenici polako preuzimaju odgovornost, da se osećaju dovoljno osnaženim za samostalnije donošenje odluka i da ih donose brzo i pravovremeno, kako bi građani imali neophodnu uslugu”, kaže Flesenkemper.
Pored ocenjivanja učinka zaposlenih, važan segment njihovog napredovanja je i profesionalno usavršavanje koje je osnivanjem Nacionalne akademije za javnu upravu ušlo u novu fazu. Evropska unija je u okviru ukupne podrške reformi javne uprave u Srbiji podržala i rad Nacionalne akademije za javnu upravu kako bi doprinela uspostavljanju efikasnije i odgovornije javne uprave.
Više informacija o reformi javne uprave u Srbiji možete da pronađete ovde.