• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Dve godine od svečanog otvaranja pred izbore, vrtić „Višnjica“ u Nišu konačno počeo sa radom
  • Najlepša priča iz Niša je ponovo počela
  • „Na vodi i slobodi“ – Niški filmski festival počeo uz „pumpanje“ i dodelu nagrade Tanji Bošković
  • Prijavite se za “Press akademiju” – konkurs otvoren do 10. septembra
  • Julske plate na Filozofskom i dalje nema, umesto rešenja – od Ministarstva ucena
  • SEENPM: Preuzimanje „Adria News Network“ od strane „Alpac Capital“ mora biti podvrgnuto detaljnoj kontroli
  • Nacionalna pokrivenost i bez frekvencija – Pojedine režimske TV na malim ekranima i uz „običnu antenu“
  • Filmski festival u organizaciji vlasti otvoren, u subotu počinje glumački
  • UNESCO – najveći neprijatelj grada Niša
  • U gradonačelnikovom poviku „ustaše“ nema krivičnog dela, ocenilo niško Tužilaštvo
Home»Vesti»Džon Frotingam – srpski dobrotvor na ivici zaborava

Džon Frotingam – srpski dobrotvor na ivici zaborava

Tamara StankovBy Tamara Stankov15/03/2021No Comments
Džon Frotingam - zaboravljeni srpski dobrotvor
Džon Frotingam spasio je brojnu srpsku siročad koja su ostali bez roditelja u Prvom svetskom ratu.

Džon Frotingam je ime koje je mnogima i posle sto godina sinonim za dobročinstvo. Ratne godine sa početka 20. Veka, Balkanu, a i Srbiji donele su bedu, siromaštvo i glad… U tom teškom periodu, narodu su često jedina nada bili humani ljudi.

Džon Frotingam je bio Amerikanac koji je zavoleo Balkan, Srbiju i srpsku ratnu siročad kao svoje… Koji je 6000 dece spasio, 3000 njih othranio i 200 njih usvojio.

Uz podršku svojih savremenika i savremenica, osnovao je dva doma za ratnu siročad – Srpsko-američki dom. Dom je tokom rata menjao lokacije, da bi na kraju svoje mesto pronašao u Sremskoj Kamenici. Drugi je Amerikanski dom u Vranju, koji je tada bio jedna od najvećih ustanova u tom kraju.

Štićenici domova koje je vodio Džon Frotingam živeli su pristojno. Imali sumali odela i haljine, koristili posuđe i posteljinu koja je stizala iz inostranstva Išli su na izlete, igrali fudbal, proslavljali praznike

Skroman, kakav je bio, ovaj Amerikanac nikada nije isticao vrednost svojih donacija. Ipak, prema pisanju „Politike“ iz 1935. godine, Džon Frotingam je u Srbiju uložio novac u visini skoro tri tadašnja državna budžeta.

Mabel Grujić u Americi prikupljala pomoć za Srbe

Da decu stave na svoje noge pomagale su mu i Darinka Grujuć i Helen King, direktorke domova, brojne donacije prikupljala je i njegova sestra Elizabet Frontigam. Kao važna ličnost koja je često lobirala kod imućnih Amerikanaca pojavljuje se još jedna dama – Mabel Grujić.

Mabel Danlop Grujić rođena je u Zapadnoj Virdžiniji. Na studijama arheologije u Atini, upoznala je srpskog diplomatu Slavka Grujića, za koga se 1902. godine udala. Tada i zvanično počinje njena neraskidiva veza sa Srbijom i srpskim narodom.

Najveći deo svog života posvetila je afirmaciji Srbije u inostranstvu, posebno u Americi i Velikoj Britaniji. Tokom Balkanskih ratova prikupljala je veliku pomoć za Srbiju. Zbog toga  ju je Kolo srpskih sestara, u znak zahvalnosti, proglasilo počasnom članicom. Njen dobrotvorni rad bio Njujork tajms o njoj piše kao o „Amerikanki koja se sa ogromnom strašću bori za “usvojenu” zemlju svog supruga, srpskog diplomate, dr Slavka Grujića”.

I posle rata je nastavila da pomaže Srbiju. Zajedničkim naporima Mabel i Slavko Grujić uspeli su da od Karnegijeve fondacije 1920. godine dobiju 100.000 dolara. Novac je uložen u izgradnju Univerzitetske biblioteke u Beogradu. Sa suprugom je osnovala letnji Amerikanski dom za srpsku siročad u Selcu, na Jadranu, 1923. Godine. U njemu je prvobitno bilo smešteno 40 dece, a tokom prve godine kroz dom je prošlo 240 dece iz Beograda i drugih krajeva Srbije, ali i iz Zagreba i Ljubljane.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Trenutno nema povezanih vesti.

Avatar photo
Tamara Stankov

    Novinarka Media i reform centra Niš

    POVEZANE VESTI

    Dve godine od svečanog otvaranja pred izbore, vrtić „Višnjica“ u Nišu konačno počeo sa radom

    01/09/2026

    Najlepša priča iz Niša je ponovo počela

    01/09/2026

    „Na vodi i slobodi“ – Niški filmski festival počeo uz „pumpanje“ i dodelu nagrade Tanji Bošković

    30/08/2026

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Dve godine od svečanog otvaranja pred izbore, vrtić „Višnjica“ u Nišu konačno počeo sa radom

    01/09/2026

    Najlepša priča iz Niša je ponovo počela

    01/09/2026

    „Na vodi i slobodi“ – Niški filmski festival počeo uz „pumpanje“ i dodelu nagrade Tanji Bošković

    30/08/2026

    Prijavite se za “Press akademiju” – konkurs otvoren do 10. septembra

    28/08/2026

    Julske plate na Filozofskom i dalje nema, umesto rešenja – od Ministarstva ucena

    28/08/2026

    SEENPM: Preuzimanje „Adria News Network“ od strane „Alpac Capital“ mora biti podvrgnuto detaljnoj kontroli

    27/08/2026

    Nacionalna pokrivenost i bez frekvencija – Pojedine režimske TV na malim ekranima i uz „običnu antenu“

    27/08/2026

    U gradonačelnikovom poviku „ustaše“ nema krivičnog dela, ocenilo niško Tužilaštvo

    24/08/2026

    Izbori u međuprostoru – od „brutalne“ kampanje do odlaganja datuma

    19/08/2026

    Nišava uobičajeno suva i ovog leta – da li i kako brane mogu da reše problem

    18/08/2026
    1 2 3 … 165 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.