• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Studenti osumnjičeni za simulaciju zvučnog topa – šta u Nišu na to kažu građani i stručnjaci, a šta vlast
  • Sud pauzirao osnivanje Fakulteta srpskih studija „cepanjem“ niškog Filozofskog – ima li budućnosti bez dijaloga
  • Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini
  • Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?
  • Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana
  • “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana
  • Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 
  • Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave
  • Okrugli sto “Trgovina ljudima pod krinkom tradicije”, Udruženje Romkinja “Osvit”
  • Pres-konferencija povodom Meseca borbe protiv melanoma, UPOOM
Home»Aktuelno»Nasilje nad ženama i rodna ravnopravnost glavne teme tribine “Ženska prava i (r)evolucija”

Nasilje nad ženama i rodna ravnopravnost glavne teme tribine “Ženska prava i (r)evolucija”

Media & Reform centarBy Media & Reform centar12/10/2022No Comments


Ulice i prolazi, mostovi i nadvožnjaci, kao i autobuska stajališta mesta su gde se žene osećaju  najmanje bezbedno u Nišu, pokazuje anketa koju je sproveo “Centar za devojke”. Bezbednost, ženska prava i rodna ravnopravnost su i bile teme tribine “Ženska prava i (r)evolucija?”, čije su učesnice bile narodne poslanice Zeleno-levog kluba Biljana Đorđević i Jelena Jerinić, kao i aktivistkinja iz Niša Tatjana Nikolić.

Ispitanice, starosti od 15 do 30 godina, kao najmanje bezbedna mesta označile su i Glavnu autobusku stanica, Železničku stanicu, Tvrđavu i kej. Čak 63 odsto žena doživelo je nasilje u javnom prostoru, najčešće verbalne i seksualne prirode i uhođenje. Da bi se bezbednije osećale, ispitanice su istakle da je potrebno bolje osvetljenje, češće policijske patrole i poznavanje tehnika samoodbrane.

“Najčešće nasilje koje se javlja jeste verbalno nasilje u javnom prostoru, nasilje u porodici i partnerskoj vezi, maltretiranje u školi i mobing na poslu, dok su devojke do 18 godina istakle verbalno nasilje, maltretiranje u školi i seksualno uznemiravanje”, rekla je Tatjana Nikolić, jedna od osnivačica i izvršna koordinatorka “Centra za devojke”.

Da bi se napravili značajniji pomaci u rešavanju problema nasilja nad ženama nije dovoljno samo povećati broj žena u državnim telima i institucijama, dodaje. Potrebno je da svi nadležni i nadležne razumeju suštinu problema i da se protiv njega bore zajedno.

“Ako ne možemo da okupimo sve žene, bez obzira iz kojih partija dolazile, na temu nasilja nad ženama ili femicida, onda ne znam o čemu dalje da pričamo”, istakla je.

Gde su ženska prava danas?

Zakon o rodnoj ravnopravnosti u našoj zemlji jeste, prema mišljenju Jelene Jerinić, dobro osmišljen i formulisan, posebno u odnosu na raniji zakon o ravnopravnosti polova. Ipak, pitanje njegove primene i dalje je kritično. Kada zakon ostane samo mrtvo slovo na papiru je, smatra, ono što devalvira i pokušaj drugih koji se bave pravima žena i rodnom ravnopravnošću da bilo šta učine.

“To je sistemski zakon koji obuhvata bukvalno sve oblasti naših života i sadrži mere koje targetiraju različite oblasti. Neke od tih mera su opšteg karaktera, poput opšte zabrane diskriminacije koja nije nova stvar, već postoji oduvek”, zaključuje Jerinić.

Da bi se ovaj zakon uopšte poštovao, neophodno je, prema rečima Biljane Đorđević, da ga ljudi koji su ovlašćeni da ga koriste, zaista i koriste. Ističe i to da je način na koji je ovaj zakon usvojen mimo poštovanja feminističkih organizacija koje su ga zagovarale.

“Najbolji način da Zakon o rodnoj ravnopravnosti održavamo živim jeste da se svaki dan pozivamo na njega i tražimo da se poštuje, bez obzira što poseduje neke problematične odredbe”, kazala je Đorđević.

Dela potrebnija od reči

Osim panelistkinja, priliku da kažu svoje mišljenje ili postave pitanje imali su i prisutni. Jedno od pitanja ticalo se problema femicida i vršnjačkog nasilja u školama, kojem su vrlo često izložene devojčice.

Tatjana Nikolić ističe potrebu za pravilnom edukacijom i razgovorom o temi nasilja na svim mestima, počev od kuće, ali akcenat stavlja na delovanje, jer deca više pokupe ono što stariji rade od onoga što pričaju.

“Od roditeljskih sastanaka pa do rođendana može se čuti svašta, a sve su to javna mesta na kojima može da se deluje. Sve je pitanje toga koliko jesmo spremne, odnosno spremni da se tome posvetimo”, istakla je Nikolić.

Kako zaključuju, apolitičnost žena jeste veliki problem, ali je takođe problem i pogrešna predstava o političnosti, gde ona podrazumeva učlanjenje u neku partiju. Umesto toga, saglasne su, dovoljno je preduzeti i neki mali korak, poput istupanja na radnom mestu, kako bi se položaj žena makar malo popravio.

Ovo je, inače, drugi događaj u seriji tribina širom Srbije na kojima će se građanima predstaviti narodni poslanici i poslanice Zeleno-levog kluba, kao i aktivnosti na širenju organizacije i formiranju zeleno-leve partije na nacionalnom nivou. Sama tribina organizovana je povodom Međunarodnog dana devojčica koji se obeležava 11. oktobra.

Autor: Jovan Živković

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Zorica Mršević: Mediji sve bolje razumeju fenomen nasilja nad ženama Obavezan rodno osetljiv jezik u medijima, školama i dokumentima – neostvarena želja Od Zakona do obavezne primene: Dokle je stigao rodno osetljivi jezik Intervju sa Ivom Parađanin Lilić: Želim da ispričam žensku stranu priče
Avatar photo
Media & Reform centar

    POVEZANE VESTI

    Studenti osumnjičeni za simulaciju zvučnog topa – šta u Nišu na to kažu građani i stručnjaci, a šta vlast

    23/06/2026

    Sud pauzirao osnivanje Fakulteta srpskih studija „cepanjem“ niškog Filozofskog – ima li budućnosti bez dijaloga

    17/06/2026

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Studenti osumnjičeni za simulaciju zvučnog topa – šta u Nišu na to kažu građani i stručnjaci, a šta vlast

    23/06/2026

    Sud pauzirao osnivanje Fakulteta srpskih studija „cepanjem“ niškog Filozofskog – ima li budućnosti bez dijaloga

    17/06/2026

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana

    30/05/2026

    Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 

    29/05/2026

    Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave

    26/05/2026

    Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru

    20/05/2026

    Višedecenijski problem izmeštanja pruge u Nišu: Nova prepreka za staro rešenje

    18/05/2026
    1 2 3 … 162 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.