• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?
  • Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana
  • “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana
  • Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 
  • Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave
  • Okrugli sto “Trgovina ljudima pod krinkom tradicije”, Udruženje Romkinja “Osvit”
  • Pres-konferencija povodom Meseca borbe protiv melanoma, UPOOM
  • Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru
  • Demanti Filozofskog fakulteta u Nišu na tekst objavljen na mediareform.rs
  • Višedecenijski problem izmeštanja pruge u Nišu: Nova prepreka za staro rešenje
Home»Aktuelno»Rezolucija “Žene, mir, bezbednost”: Zašto je rodni aspekt važan?

Rezolucija “Žene, mir, bezbednost”: Zašto je rodni aspekt važan?

Media & Reform centarBy Media & Reform centar31/10/2022No Comments


Pre 22 godine 31. oktobra Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojio je rezoluciju 1325 “Žene, mir, bezbednost”, a Srbija je pre 12 godina usvojila Nacionalni akcioni plan za implementaciju ove rezolucije. Međutim, ono na šta posebno treba obratiti pažnju je kako se ona zapravo primenjuje, navodi Maja Kamenov iz niškog Odbora za ljudska prava. 

Pored Istanbulske Konvencije i Pekinške deklaracije, Srbija je usvojila i akcioni plan za implementaciju rezolucije “Žene, mir, bezbednost”. Maja Kamenov navodi da se o bezbednosti žena do sada govorilo uglavnom iz ugla partnerskog i porodičnog nasilja. Ipak, Rezolucija sagledava i širi kontekst, kao što je sprečavanje seksualnog i drugih vidova nasilja nad ženama i devojčicama u oružanim sukobima I mirnodopskim uslovima, zaštitu žena I devojčica u izbegličkim kampovima, uključivanje žena u pregovaračke procese…

“Što se tiče Niša, grad je imao Lokalni akcioni plan „Žene , mir, sigurnost“, ali je ovaj dokument odavno istekao. Ono što grad Nišu fali je Strategija za bezbednost i u njemu poseban segment o bezbednosti žena i devojčica kao i Lokalni akcioni plan za rodnu ravnopravnost”, navodi Kamenov.

Kada se govori o bezbednosti vrlo je važan rodni aspekt, dodaje. Ratovi devedesetih pokazali su koliko su žene bile pogođene, i kako kaže, one su snosile poseban teret i stigmu kao žrtve seksualnog nasilja u ratu, a da države nisu dale adekvatan odgovora u miru. Takođe, navodi da u se u vanrednim situacijama, poput pandemije,  najmanje misli o ženama i tome koliko su one bezbedne.

“Bezbednost u javnom prostoru , zdravstvena bezbednost , reproduktivno zdravlje, radna prava su nešto što je u poslednje dve godine , hteli mi to kao društvo da priznamo ili ne, dobilo  potrebu za rodnim aspektom i potrebu da mu država pristupi na adekvatan način”.

Ona dodaje da je bezbednost i lošija u manjim sredinama koje su patrijarhatom opterećene i više nego veći gradovi.

“Tu i dalje ne postoji svest , posebno onih koji donose odluke da su odgovorni za određene, prakse I  postupanja I da to ima određene posledice po žene I devojčice. To naročito vidimo po rodno odgovornom budžetiranju koje je još uvek samo termin, a ne praksa”.

Bezbednost žena na javnim funkcijama

Kada je reč o bezbednosti žena, poseban izazov predstavlja bezbednost žena na javnim funkcijama. Kamenov to objašnjava time što su javne funkcije smatrane “muškim poslovima”, pa su se tako žene u “muškom svetu” prilagođavale patrijahalnim standardima. Napadi i pretnje koji se poslednjih godina koriste u javnom prostoru dodatno, kaže, pogoršavaju stvari.

“Novinari, posebno novinarke nisu pošteđene ovakvog ophođenja. Verbalni, sajber i fizički napadi na novinarke često su nešto o čemu se i dalje ne priča, jer mnogi od njih ostanu neprijavljeni i neprocesuirani jer državne institucije nikada nisu stale u zaštitu novinarki na jasan i nedvosmislen način”, 

Ona podseća da je 2. novembar Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti napada na novinare i da je važno da se tada istakne važnost bezbednosti novinarki.

Inače, Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija  “Žene, mir i bezbednost” je bio prvi zvanični dokument Saveta bezbednosti koji je zahtevao od strana u sukobu da spreče  kršenje prava žena, podrže učešće žena u mirovnim pregovorima i postkonfliktnom oporavku, kao i da zaštite žene i devojčice od seksualnog i rodno zasnovanog nasilja u oružanim sukobima.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Izvestiteljka UN: Zabrinjava toksični javni govor političara i etiketiranje novinara
Avatar photo
Media & Reform centar

    POVEZANE VESTI

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana

    30/05/2026

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana

    30/05/2026

    Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 

    29/05/2026

    Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave

    26/05/2026

    Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru

    20/05/2026

    Višedecenijski problem izmeštanja pruge u Nišu: Nova prepreka za staro rešenje

    18/05/2026

    Dekan Filozofskog pregovarao o deljenju departmana sa Fakultetom srpskih studija, studenti i deo zaposlenih ne žele kompromis

    16/05/2026

    Izbori sve dalje od leta – jul otpada, avgust čeka

    11/05/2026

    Umesto u sudnici gradonačelnik Niša bio u fabrici, odbrana obrazložila gađanje jajima

    30/04/2026
    1 2 3 … 161 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.