Dodajte Media Reform u omiljeni Google izvor
Niš podeljen u izborne jedinice, gde bi svaka od njih birala svog odbornika u Skupštini Grada. Ovako bi lokalni izbori mogli da izgledaju ukoliko Studentska lista ostvari svoju ideju i promeni izborni sistem na lokalu. Mladen Jovanović, stručnjak za izborne sisteme i dugogodišnji niški aktivista, kaže da bi ovo bilo značajno unapređenje sistema, koji bi više uključio ljude u rešavanje lokalnih pitanja.
Do sada su se u Nišu, a i ostalim gradovima i opštinama, odbornici birali tako što su građani zaokruživali celokupnu listu, koja neretko nije ni nosila ime lokalnog političara. Tako su na prošlim lokalnim izborima, građani, između ostalih, mogli da zaokruže ime Aleksandra Vučića, koji je bio nosilac i lokalne liste.
Za ovu, kao i za još nekoliko lilsta, ni na dan izbora nije bilo poznato ko bi, u slučaju pobede, bio njihov kandidat za gradonačelnika ili gradonačelnicu. Ovo je proporcionalni izborni sistem sa jednom izbornom jedinicom i zatvorenim (blokiranim) izbornim listama.
Naredni lokalni izbori i u Nišu bi mogli da budu potpuno drugačiji. U programu Studentske liste o lokalnoj samoupravi, promena izbornog sistema na lokalnom nivou je poseban segment. Promenu koju žele da uvedu je da se odbornici biraju direktno, po imenu i prezimenu.
“Građani često ne znaju ko ih predstavlja u opštini i kome da se obrate za problem u svom kraju. Zato uvodimo većinski dvokružni sistem izbora odbornika. Svaka izborna jedinica, sa približno jednakim brojem birača, biraće u dvokružnom većinskom izbornom sistemu jednog predstavnika po imenu i prezimenu”, stoji u programu Studentske liste, objavljenom na njihovom sajtu.
Da je ovakav sistem daleko bolji od onog koji smo do sada imali, smatra Mladen Jovanović, stručnjak za izborne sisteme i dugogodišnji niški aktivista. Ovakav sistem bi značajno unapredio neposrednu demokratiju, jer bi omogućio da se ljudi daleko više uključe u rešavanje lokalnih pitanja i lokalnu politiku.
“Ukoliko Niš bira 61 odbornika, na primer, to znači da bi Niš trebalo podeliti na 61 izbornu jedinicu, na 61 teritorijalnu celinu i svaka ta teritorijalna celina bira svog predstavnika imenom i prezimenom da zastupa taj kraj, taj komšiluk u lokalnom parlamentu. To je dakle cela logika i zapravo to je daleko jednostavniji princip od onoga što se danas koristi. Ako bi pitali decu kako razmišljaju o demokratiji – tako bi razmišlali, i to je ispravan način”, kaže Jovanović, dodajući da nijedna zemlja “nema promašen izborni sistem, kakav mi imamo”.
Predlog ovog dvokružnog većinskog sistema, kaže, zaista omogućava da se prekine nepotrebna partizacija i politikantstvo u lokalnoj politici i da se lokalna politika okrene ka realnim problemima građana. Na ovaj način svoje predstavnike biraju građani u brojnim evropskim zemljama, koje jesu primer dobre prakse.

Odbornici se biraju i u drugom krugu?
Dvokružni izborni sistem značio bi da se, ukoliko neki kandidat ne osvoji 50 plus odsto glasova – ide u drugi krug. U tom segmentu Jovanović vidi prostor za unapređenje, jer kako kaže, praksa pokazuje da se retko koji kandidat izabere u prvom krugu. Po “tradiciji” je izlaznost na lokalne izbore uglavnom manja, a drugi krug dodatno može smanjiti interesovanje. Onda se, navodi, gubi legitimitet izabranog odbornika u suštini. Smatra da možda treba razmisliti o jednokružnom sistemu, ili o nekim dodatnim merama koje bi glasanje u dvokružnom sistemu olakšale, poput elektronskog glasanja.

Kao segent u kom ima prostora za unapređenje je i taj što se u planu navodi da svaka izborna jedinica ima približno jednak broj glasača, što bi u praksi moglo da znači da gradska sredina dominira u odnosu na seoske.
“Ovde govorimo o dva potencijalna unapređenja koja su toliko sitne prirode u odnosu na značaj onoga što je predloženo većinskim sistemom da zaista nikako ne mogu da utiču na pozitivnu ocenu predloga”, zaključuje.
Studentska lista je na sajtu navela i da izborom odbornika na ovaj način jačaju vezu odbornika/odbornice sa njihovim krajem i odgovornost prema biračima Odbornici će, navode, najmanje jednom godišnje podnositi izveštaj na otvorenom sastanku sa svojim biračima.
Kako bi se birali predsednici opština, pa i sam gradonačelik, u do sada objavljenim planovima nije naznačeno.
Mesne zajednice i zborovi građana kao prva “stanica” za odlučivanje
U svom programu o lokalnoj samoupravi, Studentska lista je, između ostalog, navela i veće učešće mesnih zajednica i formalnih zborova građanja u donošenju lokalnih odluka. Kako kažu, o parkovima, igralištima, uređenju ulice i vrtića, građani sada mogu da upućuju zahteve, ali konačne odluke ostaju udaljenje od njih.
“Zato će građani u svim mesnim zajednicama dobiti pravo da direktno na formalnom zboru donose obavezujuće odluke o zakonom određenim lokalnim poslovima i korišćenju novca koji im je za to obezbeđen. Savet mesne zajednice, koji građani na zboru biraju i mogu da opozovu, postupaće po njihovim odlukama, a opštinska uprava će obezbeđivati stručno i zakonito izvršenje. Za značajne promene u naselju, poput prenamene zelenih površina i seče drvoreda, uvešćemo pravo prethodne saglasnosti formalnog zbora u zakonom uređenom postupku”, navode.
Odluke građana na zboru, podsećaju studenti, mogu biti sprovedene samo ako postoje sredstva za to. Zbog nepostojanja garantovanog minumuma sredstava, uloga mesnih zajednica je sada potpuno obesmišljena.
“Zato ćemo zakonom garantovati najmanji godišnji iznos sredstava za svaku gradsku opštinu i svaku mesnu zajednicu, prema objektivnim kriterijumima. Za razvojne projekte koji obuhvataju više mesnih zajednica – poput zajedničkih kulturnih centara, velikog parka, biciklističkih staza i drugih sličnih projekata – u budžetu će biti izdvojena posebna sredstva, a o tome koji će se projekti finansirati odlučivaće neposredno građani na formalnim zborovima mesnih zajednica”, navode u programu.

Da mesne zajednice treba vratiti građanima, saglasan je i Jovanović. Ono što u planu koji je dostupan javnosti nedostaje je, smatra, način na koji se obezbeđuje finansiranje lokalnih samouprava. Ključno je, kaže, da se “lokalnim samoupravama obezbede izvorni prihodi koji će ostajati na lokalu”. Podseća da se opštine i mesne zajednice finanisraju iz budžeta gradova, a da je oni nisu u dobrom stanju. Zato je, dodaje, važno da se budžeti gradova i opština napune sredstvima, a po svim standardima evropskih – to bi morali da budu izvorni prihodi.
“Jedan od takvih prihoda trenutno je porez na imovinu, ali recimo, čak i taj novac prvo ide u Beograd, pa se vraća lokalnim samoupravama, potpuno nepotrebno,”
Za zagrantovan novac koji bi išao mesnim zajednicama kaže da je dobra ideja, te da se unapred mora znati koliki će novac biti opredeljen.
“To je sjajna ideja. Šta je problem? Problem je da primarna kasa, ta vreća para koja stoji u gradu je mala. I ako mi nju ne pojačamo i ako ne obezbedimo samostalnost tih prihoda i samostalnost odlučivanja o tim prihodima, mi ćemo imati i dalje uslovljavanje sa centralnog nivoa”.
Svi putevi novca vode u – Beograd
Kao poseban segment Studentska lista u svom programu navodi i decentralizaciju – najavljuju izradu Nacionalne strategije, uz učešće lokalnih zajednica i javnu raspravu. Jovanović, koji je bio dugogodišnji direktor Nacionalne koaliciju za decentralizaciju, ovakav potez pohvaljuje.
“Bez decentralizacije ne postoji Srbija. Srbija nisu dva grada. Nadam se da to ljudi shvataju. Strategija decentralizacije i ravnomernog regionalnog razvoja su dva odvojena procesa. Bilo kakva strategija je dobrodošla. Dobro je da je to među prvim prioritetima studenata. To je stvarno za poštovanje”
Da bi decentralizacija uspela i da bi se obezbedio ravnomerni regionalni razvoj, putevi novca u Srbiji, podseća, moraju ozbiljno da se promene.
“To uopšte nije laka tema i ona mora da bude žestoko povezana sa budžetskim politikama i sa jednim ozbiljnim četvorogodišnjim planom u mandatu sledeće Vlade. Trenutno svaki put novac ne završava u Rimu, završava u Beogradu i to mora značajno da se promeni”, zaključuje Jovanović.
Zato je, zaključuje, važno da se u programu jasno vidi plan za prihodnu stranu budžeta, tačnije na koji način će se obezbediti da lokal ima dovoljno sredstava za funkcionisanje – jer trenutno, kaže, to nije situacija.
Kada je u pitanju program Studentske liste o lokalnoj samoupravi, oni najavljuju i reformu lokalne izvršne vlasti, departizaciju zapošljavanja u javnim preduzećima, kao i drugačiju brigu i evidencija o lokalnoj imovini i javnim dobrima.
