• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Na istoku Srbije rastu plate, ali opada broj stanovnika
  • Gradonačelnik Niša “bez pitanja” predložio osnivanje Fakulteta srpskih studija, za to namenili više od 40 miliona
  • Izlazak iz frižidera za glas više, ali na izborima presuđuju pritisci, kontrola medija i zloupotreba institucija
  • Inicijativa “Ctrl+me: Mladi za digitalno dostojanstvo” u vreme ugroženih onlajn prava
  • Prosjačenje u Srbiji – između zarade, prinude i života na ulici
  • Medijski monopol iz lokalnog budžeta
  • Ko su “Instagram političari” u Nišu – Medijski prostor za kritičare vlasti u sve većoj opasnosti
  • Niški student nakon kućnog pritvora – “Težak šamar mojoj građanskoj svesti i ljubavi prema otadžbini, ali ovo je početak kraja”
  • Fakultet za propagandu
  • Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije – kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama
Home»Intervju»O Rroma i bibah thaj bah ramosarena ko jek note

O Rroma i bibah thaj bah ramosarena ko jek note

Milica BrankovićBy Milica Branković09/12/2019No Comments

„Rromani muzika tani čhib koleja khoni shaj te vakerol em ako naje tano Rrom numa Rromni. Rromani muzika tani emocija koja virtuozno bashalipa thaj improvizacija ovola ko manusha kola shunena ola“, ramosarola Ana Banich – rubichich ko kotor Rromano hio hop sar multikulturako saundtrek.

Thaj chache, o emocije te ikljon em importntno buti tari pendžarutni nishko muzikako kedinipe Crne mambe, djik kaj Nesha Saita, manush kas isi baro vilo, kas but droma adjahar akharena, bashi peste vakerola kaj tano psihijatri thaj sastarola o vilo tari pli publik.

„Muzika tani odoja so vazdola manushikano gndipa. Kana na sijen ko ćesfi, shunena tuzhno muzika, kana sije ko ćefi , khelena. Me sijum kafansko muzikanti, numa bashi mande e kafana teatri. Odova so o akterija kerena ple publikaja ko teatri, me kerava mle misafirijencar. Me chitinava o vile taro misafirija, odoleske mangena man“.

Odova so sijum Rroma na sineman ladjavo:

“Me uvek phenavaj kaj sijum Rrom, soske te na? Kana o Crnogorco kerola baripa soj Crnogorco, soske me na? E manushenge ladjavo kana na pendjarena so sijum Rrom, me djava dji ki olende thaj phenava: „Nais mange, me sijum Nesha Saita – Rrom, numa parno. Thaj avdive ka dikhen kaj isi em shukar thaj poshteno Rroma“.

Mangipa premali muzika bijandkol ko čhavorikanipa

Nebojsha Saitovich avol tari muzikani familija. Em ako maj anglal bashalola klaviri, e gitara embuderi mangolaj kana sive čhavo.

“E gitara ki mli ulica andja o Cigo tari grupa Viktorija, po palal Mama rok, me sikljliljum ola mle amaleja e Boriseja, kova na dikholaj. Ov ki sikavni ko Zemun, kana na djalaj ki sikavni andja pli gitara thaj sare sikljilje te bashalen. Ko amaro beshipasko than na sine terno manush kova na djanolaj te khanchi bashalol ki gitara”.

Agorisardja muzikaki sikavni kop o tele niveli, po palal medicina, thaj nesavo vakti kerdja buti ki bolnica. Numa, mangipa premali muzika sigate irandjaole ko akala panja. Phenol kaj plo anav kerdja pohari, akana bashi oleste djanena em avri tari Amari phuv.

„Muzika na bikinavaj, avdive da maj anglal pashalava bashi mande, palo odova basho misafirija. Me man čhivavaj ko dujto plano, sebepi taro odova na objavinjdum dji akana khanchi. 1983.bersheste, liljum i gili taro Toma Zdravkovich oj snimimi numa na ikljilji“.

Em baso suksesi oleske phenola so shunena ole sare, o čhave da taro 15 bersh, soske ko plo repertoari meshini latino, rromani, shpansko, thaj muzika taro avera kotora tari phuv. Basho plo bend Crne mambe phenola kaj pendjarutno thaj ki Evropa naje adjahar javer bend, so phenena am olengere bashališa, sebepi so bashalenaj sar angligrupa bashi Santana, ko Lumijako fudbalesko khelipa ko Brazil, thaj duj droma pendžarutne Džipsi king. Basho pinda bersh keribaja buti ki nuzika sine ole po but taro 8 milje bashalipa, ko bijava, thaj koncertija.

Rromani muzika – muzika tari sa e lumija

O Saitovich rromani muzika ulavela ki radicionalno thaj balkansko, koja cenimi thaj olakere motivija lena em bare pendjarutne kompozitorija.

“Balkaneski rromani muzika kerdja o Shaban Bajramovich. Ov ki rromani muzika kerdja okova so o kompozitorija tari seriozno muzika kerdje ko 18. Thaj 19.veko. amen odona na djanadjam te cenina, numa odova o manusha taro avrjal pendjardje thaj dikhje kaj odova naje ni džez, ni bluz, numa khanchi nevo”.

Avdive phare te arakhe stil ki muzika thaj te sa o gijlja lichinena jek ki avr, vakerola akava nishesko muzikanti. Avdive nahe chisto rromani muzika khatinde, phenol o Saita, soske naje but bendija kla bashalena ola. Arakhena ola samo panda nesave tamburashija thaj pleh-orkestrija:

“Dikhava te arakhav e rromani muzika, te diso ačhol pali mande. Sebepi taro odova isi man terne članija ko bend, kola tane akana but shukar muzikantija”.

Numa, jek gajlja isi si o muzikantija akana ki muzika djana bizo emocije.

“Uljam robotija – aveja, kere buti, thaj djaja tuke. Nashti ovol adjahar. Odoja boemija ki muzika valjanol te ačhol. Boemi naje okova soj tano alkoholičari, numa okova ko uzhivini. Muzikanti valjanol te djanol psihologija taro manusha thaj sa te servitini olenge i emocija”.


Tekst: Milica Branković
Video: Tamara Milojević
Nakhaviba pi rromani čhib: Turkijan Redžepi

———————————————————————————————————

***Media i reform centar Niš će u narednom periodu objaviti seriju tekstova i video priloga o kulturi, tradiciji, jeziku, religiji, kao i novim kulturnim praksama Roma u Nišu i okolini. Media i reform centar Niš će tekstove objavljivati na srpskom i romskom jeziku, kao deo projekta „Vakeribe taro mahale- priče iz mahale” koji je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije na Konkursu za sufinansiranje projekata iz oblasti javnog informisanja na jezicima nacionalnih manjina u 2019. godini.


FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Priče iz mahale: Romi tugu i sreću pišu istim notama
Milica Branković

    Novinarka Media i reform centra Niš

    POVEZANE VESTI

    Šta se krije iza kampanje protiv nevladinih organizacija? [VIDEO]

    10/10/2024

    Šta se krije iza hajki na novinare/ke? [VIDEO]

    27/09/2024

    Manji budžet, saobraćaj u kolapsu, urbanističko nasilje najveći problemi Niša – zaključak prve debate Media centra

    16/05/2024

    Leave A Reply

    Najnovije vesti

    Na istoku Srbije rastu plate, ali opada broj stanovnika

    23/10/2025

    Gradonačelnik Niša “bez pitanja” predložio osnivanje Fakulteta srpskih studija, za to namenili više od 40 miliona

    22/10/2025

    Izlazak iz frižidera za glas više, ali na izborima presuđuju pritisci, kontrola medija i zloupotreba institucija

    22/10/2025

    Prosjačenje u Srbiji – između zarade, prinude i života na ulici

    21/10/2025

    Medijski monopol iz lokalnog budžeta

    20/10/2025

    Ko su “Instagram političari” u Nišu – Medijski prostor za kritičare vlasti u sve većoj opasnosti

    20/10/2025

    Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije – kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama

    14/10/2025

    Fakultet za “diplomirane Srbe” u Nišu – između stvarne potrebe i interesa naprednjaka

    13/10/2025

    Epilog odbijanja “Nišvila” na konkursu Ministarstva – otkazi za radnike

    29/09/2025

    Obuka za novinare u Nišu: Izveštavanje o javnim nabavkama na lokalu

    26/09/2025
    1 2 3 … 155 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.