„Romska muzika je jezik koji neko može da govori bez obzira na to da li je Rom/-kinja ili ne. Romska muzika je emocija koju virtuozno muziciranje i improvizacija izazivaju kod publike“, piše Ana Banić-Grubišić u delu Romski hip hop kao multikulturalistički saundtrek.
I zaista, izazivanje emocija najbitnija je stvar čuvenog niškog muzičkog sastava Crne mambe, a Neša Saita, čovek velikog srca, kako ga često zovu, za sebe tvrdi da je psihijatar i da leči dušu svoje publike.
„Muzika je ono što podiže ljudsku svest. Kada ste neraspoložni, slušate tužnu muziku, kada ste raspoložni, igrate. Ja jesam kafanski muzičar, ali za mene je kafana pozorište. To što glumci rade sa publikom u pozorištu, ja radim sa svojim gostima. Ja sam čitač duše gostiju, zato me vole i cene“.
Romskog porekla nikada se nije stideo:
„Ja sam uvek potencirao da sam Rom, zašto ne bih? Ako se Crnogorac diči time što je Crnogorac, zašto ne bih i ja? Ljude je sramota kad ne prepoznaju da sam Ciganin, ja onda priđem i kažem: ‘Milo mi je, ja sam Neša Saita – Ciganin, ali beli. I danas ću da vas uverim da ima dobrih i poštenih Roma’“.
Ljubav prema muzici rađa se u detinjstvu
Nebojša Saitović potiče iz muzičke porodice. Iako je najpre svirao klavir, gitara ga je opčinila u ranom detinjstvu.
„Gitaru je u moju ulicu doneo Ciga iz grupe Viktorija, kasnije Mama rok, a ja sam je učio sa svojim drugom Borisom, koji je slep. On je u školu u Zemunu, za raspust je doneo gitaru i svi su učili da sviraju. U celom našem kraju nije bilo mladića koji nije znao nešto da odsvira“.
Završio je nižu muzičku školu, kasnije medicinsku, pa je neko vreme radio u bolnici. Međutim, ljubav prema muzici brzo ga je vratila u ove vode. Kaže da je svoje ime gradio polako, a sada za njega znaju i van granica naše zemlje.
„Muziku nisam prodavao, i dan-danas je sviram prvo za sebe, pa onda za goste. Uvek sam sebe stavljao u drugi plan, zbog toga nikada ništa zvanično nisam objavio. Godine 1983. dobio sam pesmu od Tome Zdravkovića i ona je snimljena u Radio Nišu, ali nikada nije izašla“.
Najvećim uspehom smatra to što mogu da ga slušaju svi, čak i deca od 15 godina, jer u svojim repertoarima meša latino, romsku, špansku, i muzike drugih delova sveta. Za svoj bend Crne mambe neskromno kaže da je nadaleko poznat i da u Evropi nema sličnog, što potvrđuju mnogi njihovi nastupi, jer su svirali kao predgrupa Santani, na Svetskom prvenstvu u fudbalu u Brazilu, i dva puta sa čuvenim Džipsi kingsima. Za gotovo pola veka bavljenja muzikom imao je preko 8000 nastupa, kako na veseljima, tako i na koncertima.
![](https://mediareform.rs/wp-content/uploads/2019/12/Saita2-1-1024x683.png)
Romska muzika – muzika celog sveta
Saitović romsku muziku deli na tradicionalnu i balkansku, koja je veoma cenjena i njene motive koriste najveći svetski kompozitori.
„Balkansku romsku muziku stvorio je Šaban Bajramović. On je u romskoj muzici napravio ono što su kompozitori ozbiljne muzike u 18. i 19. veku. To mi nismo znali da cenimo, ali su to provalili ljudi sa strane shvativši da to nije ni džez, ni bluz, nego nešto potpuno novo“.
Danas je teško naći stil u muzici i sve pesme liče jedna na drugu, kaže ovaj niški muzičar. Čista romska muzika gotovo da ne postoji, ističe Saita, jer su retki bendovi koji je sviraju. Čuvaju je još samo neki tamburaši i pleh-orkestri:
„Gledam da sačuvam romsku muziku, da nešto ostane posle mene. Zbog toga imam mlade članove benda, koji su već sada odlični muzičari“.
Ipak, najviše zabrinjava to što muzičari sada muzici pristupaju bez emocija.
„Postali smo roboti – dođeš, odradiš, sakupiš se i odeš. Ne može tako. Ta boemija u muzici mora da ostane. Nije boem onaj ko je alkoholičar, nego onaj ko uživa. Muzičar mora da zna psihologiju ljudi i na koji način da im servira emociju“.
Autor članka: Milica Branković
Autor video priloga: Tamara Milojević
Prevod: Turkijan Redžepi
———————————————————————————————————
![](https://mediareform.rs/wp-content/uploads/2019/11/Price-iz-mahale-1.png)
***Media i reform centar Niš će u narednom periodu objaviti seriju tekstova i video priloga o kulturi, tradiciji, jeziku, religiji, kao i novim kulturnim praksama Roma u Nišu i okolini. Media i reform centar Niš će tekstove objavljivati na srpskom i romskom jeziku, kao deo projekta „Vakeribe taro mahale- priče iz mahale” koji je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije na Konkursu za sufinansiranje projekata iz oblasti javnog informisanja na jezicima nacionalnih manjina u 2019. godini.